Čarapić i Medenica o primjedbama EK: Nije to do nas

U dokumentu se naglašava da bi policija i tužioci trebalo da samoinicijativno prate sve tokove sumnjivog novca
90 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 23.10.2012. 18:12h

Kriterijumi za izbor tužilaca i sudija su neobjektivni i nejasni jer ne postoje periodični izvještaji o njihovim profesionalnim rezultatima, policija i tužioci moraju sa dokazima pred sudove, a Crna Gora i dalje ima najviše osnovnih sudova po glavi stanovnika u Evropi.

To su neke od ocjena iz najnovijeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, u dijelu koji se odnosi na nezavisnost i efikasnost pravosuđa.

U dokumentu se naglašava da bi policija i tužioci trebalo da samoinicijativno prate sve tokove sumnjivog novca i da mora biti ojačana liderska uloga tužilaca u istragama koje se tiču organizovanog kriminala. EK je posebno zabrinuta zbog toga što dokaze o slučajevima korupcije na visokom nivou dostavlja treća strana, a konstatuje se da se korupcija i konflikt interesa nedovoljno prate u oblasti pravosuđa.

“Disciplinski sistem treba da bude dodatno ojačan, a disciplinska Komisija treba da ima dvojnu ulogu – istražuje i odlučuje u disciplinskom postupku. Moraju biti ojačane procedure za skidanje imunuteta kako bi se omogućilo da i sudije i tužioci budu odgovorni shodno Krivičnom zakoniku. Pouzdan sistem o ocjenjivanju učinka sudija i tužilaca tek treba da bude uspostavljen”, piše u dokumentu.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kaže kako je EK “nedvosmisleno konstatovala ostvareni napredak u sudstvu” i da za potpunu nezavisnost nijesu krive sudije nego parlamentarci, dok vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić mora da “detaljno” pročita izvještaj, kako bi znala na što upozoravaju iz Brisela.

Iz kabineta Medenice “Vijestima” je saopšteno da je u izvještaju posebno pohvaljeno transparetno objavljivanje sudskih odluka i smanjen broj zaostalih predmeta.

“Na drugoj strani, zamjerke u pogledu nezavisnosti sudskog sistema isključivo su vezane za izmjenu Ustava i činjenicu da Skupština Crne Gore nije na plenarnoj sesiji razmatrala ustavne amandmane koji se, između ostalih, odnose i na sudstvo. Takođe, što se tiče toga da izmjene Zakona o Sudskom savjetu i o državnom tužilaštvu ne sadrže kriterijume za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca, podsjećamo da ni Sudski savjet ni Vrhovni sud nemaju zakonodavna ovlašćenja već samo obavezu da u potpunosti primjenjuju zakone”, piše u odgovoru iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda i Sudskog savjeta, koje potpisuje šef Sanja Kalezić.

Za Ranku Čarapić je čitanje Izvještaja “dug” proces koji zahtijeva vrijeme. “Nije isto čitati Izvještaj za potrebe novinara ili za naše potrebe. Mi ga moramo čitati duže, kako bi se upoznali sa onim što su preporuke EK i na pravi način reagovali. Tek tada možemo komentarisati stavove iznijete u dokumentu”, odgovorila je Čarapić “Vijestima”.

Jedna od preporuka EK, koja se ponavlja od izvještaja do izvještaja, da tužioci treba da se dodatno edukuju za posao koji rade, a posebno da unaprijede saradnju sa policijom: ”Međuresorska saradnja između tužilaca i policije mora biti ojačana”.

I u posljednjem izvještaju stoji da nijedan disciplinski postupak nije vođen protiv članova tužilačke organizacije.

Konstatuje se da su ograničeni dometi državnog tužioca kada je u pitanju oblast ljudskih prava, kao i da je rad sudskog i tužilačkog savjeta “otežan zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta i malih budžetkih izdvajanja”.

Navodi se da su preduzeti neki koraci u cilju racionalizacije pravosudne mreže, ali je Crna Gora i dalje država sa najvećim brojem osnovnih sudova, sudija i tužilaca.

Sproveden samo jedan disciplinski postupak protiv sudije

U dokumentu EK je konstatovano da je u januaru vođen disciplinski postupak protiv sudije, koji je rezultirao upozorenjem.

Iz kabineta Medenice pojašnjavaju da se radi o sudiji Osnovnog suda u Herceg Novom Slavici Stjepčević zbog “neurednog vršenja sudijske funkcije”.

Iz EK ponovo potenciraju neophodnost promjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, čime bi se obezbijedila njegova potpuna nezavisnost.

Priča oko ustavnih promjena u tom dijelu prekinuta je u septembru, a Skupština Crne Gore od tada očekuje odgovor Venecijanske komisije u vezi sa Predlogom amandmana koje joj je parlament dostavio, a koji se odnose na način izbora sudija i tužilaca.

Galerija

Bonus video: