egzistencija

Ne zna se koliko ima siromašnih: Najugroženiji stari, samohrane majke...

U Narodnoj kuhinji u Podgorici besplatan ručak dobija više od 230 porodica
68 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 16.10.2012. 16:56h

Više od 830 siromašnih porodica iz deset crnogorskih opština dobiće osnovne životne namirnice zahvaljujući akciji koju su organizovali Banka hrane i kompanija Delez Crna Gora, prikupivši više od osam tona hrane. Riječ je o porodicama sa djecom i samohranim roditeljima sa izuzetno niskim primanjima.

U svijetu se 17. oktobar obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, a koliko je zapravo siromašnih u Crnoj Gori i onih čija mjesečna primanja ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, državne institucije nemaju podatke.

Posljednji podaci dostupni javnosti pokazuju da je 6,6 odsto građana 2010. godine živjelo u apsolutnom siromaštvu, jer su im mjesečna primanja bila manja od 170 eura. Godinama unazad prisutan je raskorak između prosječne zarade i mjesečne potrošačke korpe. Prosječna plata u državi je oko 480 eura, dok za osnovne namirnice građani moraju izdvojiti mjesečno skoro 800 eura.

Naugroženiji su žrtve tranzicije, Romi, izbjeglice, raseljeni, djeca, žene naročito samohrane majke, osobe sa invaliditetom, stari

Naugroženiji su žrtve tranzicije, Romi, izbjeglice, raseljeni, djeca, žene naročito samohrane majke, osobe sa invaliditetom, stari, oni koji su ostali bez posla...

Siromaštvo je izraženije na sjeveru države, gdje je stopa skoro dvostruko veća od one u centralnom regionu i četiri puta veća nego na jugu države. Na sjeveru je, prema podacima iz 2010. godine, 10,3 odsto ljudi bilo apsolutno siromašno. U tom regionu živi 28,9 odsto stanovništva Crne Gore, i čak i 45 odsto svih siromašnih u državi. Stopa siromaštva u centralnom regionu je oko šest odsto, a na primorju oko 2,5 procenata. Prema istim podacima, 12 odsto nezaposlenih je pripadalo toj grupi.

Rješenje za bolju brigu o siromašnima iz Banke hrane vide u otvaranju javnih kuhinja i socijalnih prodavnica u više gradova.

“Smatramo da borba protiv siromaštva može da bude efikasna jedino ako se u nju uključe svi. Pomoć predstavnika nevladinih organizacija, građana, ali i države bi dobro došla”, kazala je direktorica Banke hrane Marina Medojević na konferenciji za novinare.

Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović, međutim, kaže da je njegov resor učinio dosta kako bi pomogao najugroženijima.

„Redovno smo isplaćivali socijalna davanja najugroženijim kategorijama stanovništva. Na godišnjem nivou po tom osnovu iz Budžeta se izdvaja oko 60 miliona eura. Oko 14,5 miliona se izdvaja za novčane naknade nezaposlenima, što ukupno čini oko 75 miliona eura na godišnjem nivou”, naglasio je on.

Numanović je kazao da je prosječna penzija u Crnoj Gori 279 eura, što je 58 odsto prosječne zarade

On je pohvalio svoj resor i kada je riječ o brizi za penzionere: “Za finansiranje penzijskog sistema prošle godine iz Budžeta je izdvojeno 361,14 miliona eura. Za ovu godinu su planirana sredstva u iznosu od oko 382 miliona. Penzijska primanja u Crnoj Gori, u proteklom periodu, kako u vrijeme ekonomskog rasta, tako i tokom krize, imale su rastući trend”.

Numanović je kazao da je prosječna penzija u Crnoj Gori 279 eura, što je 58 odsto prosječne zarade.

Zamjenica stalnog predstavnika UNDP u Crnoj Gori Lovita Ramguti kazala je da i zemlje sa visokim bruto domaćim proizvodom nijesu uspjele da iskorijene siromaštvo i eliminišu nejednakost. “Ulaganje u održivi razvoj nije više pitanje izbora, to je jedina opcija”, reklaje ona.

Besplatan obrok za 230 porodica

U Narodnoj kuhinji u Podgorici besplatan ručak dobija više od 230 porodica.

Dnevno se sprema 500 obroka, od kojih se 120 podijeli na kućne adrese. Za ove potrebe Glavni grad na mjesečnim nivou izdvaja četrdesetak hiljada eura, što znači na godišnjem nivou 450.000 eura.

Galerija

Preporučujemo za Vas