ZVIŽDAČI ČEKAJU

Za tri mjeseca bi građani trebalo da imaju potpun uvid u rad Vlade

Javni podaci trebalo bi da postanu i ugovori od dodjeli koncesija, a javnost bi trebalo da zna i imena i prezimena nelegalnih graditelja
0 komentar(a)
Vlada sjednica, Foto: Gov.me
Vlada sjednica, Foto: Gov.me
Ažurirano: 13.10.2012. 18:38h

Prema Akcionom planu za “Parnerstvo otvorenih vlada”, koji je Vlada usvojila u aprilu ove godine, biće donijet poseban Zakon za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju, aktuelne članove Komisije za utvrđivanje sukoba interesa zamijeniće nepartijske ličnosti, kriterijumi za zapošljavanje biće transparentni, a svoj će rad predstavljati građanima na razumljiv, a ne činovnički jezik.

Prema istom dokumentu, a koji bi trebalo da u praksi potpuno zaživi do kraja januara naredne godine, državni organi će imati službenike za direktnu komunikaciju sa nevladinim organizacijama, ugovori o privatizacijama neće biti tajna, kao ni pisanje zakona.

Javni podaci trebalo bi da postanu i ugovori od dodjeli koncesija, a javnost bi trebalo da zna i imena i prezimena nelegalnih graditelja i informacije o krivičnim prijavama protiv njih. Znaće i koliko se i gdje troši novac iz državnog budžeta.

Pojednostavljene procedure za zapošljavanje stranaca, jasni kriterijumi za zapošljavanje, takođe se planiraju Akcionim planom, koji su pisali predstavnici Vlade i nevladinih organizacija CDT-a, MANS-a , Instituta Alternativa i CRNVO-a.

Nevladin sektor trebalo bi da bude u članstvu Savjeta za privatizaciju, kako bi se obezbijedilo učešće civilnog sektora u javne politike.

“U cilju daljeg povećanja transparetnosti procesa privatizacije, Vlada će, kao jedna od ugovornih strana, u skladu sa međunarodnom praksom, uložiti dodatne napore da se u zaključenim ugovorima ne nalazi klauzula tajnosti podataka koja onemogućava objavljivanje ugovora nakon njegovog potpisivanja”, navodi se u dokumentu.

Nevladin sektor trebalo bi da bude u članstvu Savjeta za privatizaciju, kako bi se obezbijedilo učešće civilnog sektora u javne politike

“Vijestima” je u Vladi saopšteno da u periodu od aprila do oktobra tekuće godine, od 48 mjera na koje se Crna Gora obavezala Akcionim planom, ispunjeno je ili se kontinuirano odvija aktivnost na realizaciji oko 70 odsto mjera. Napominju kako je Crna Gora kao prioritete koje će realizovati za godinu dana izabrala oblasti „poboljšanje javnih usluga“ i „povećanje javnog integriteta“ i od 29 mjera koje čine te dvije oblasti, realizovano je ili se kontinuirano odvija aktivnost na realizaciji 20 mjera.

“S tim u vezi, počela je elektronska registracija preduzeća, uspostavljen je specijalni organ uprave u cilju podrške realizaciji investicionih i razvojnih projekata, kreiran e-registar licenci, sprovedena reforma zapošljavanja stranaca, osnovan Regionalni forum za Vladine komunikacije u jugoistočnoj Evropi, donesen novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama...”, navode iz Vlade.

Dodaje se kako je na prvoj godišnjoj konferenciji Partnerstva Crna Gora u dva navrata pohvaljena od strane državne sekretarke SAD, Hilari Klinton, zbog napora usmjerenih ka povećanju transparentnosti rada Vlade i pojedinih mjera predstavljenih u Akcionom planom.

Prema informacijama “Vijesti”, tekst Zakona o zaštiti zviždača, koja je bila unijeta u tekst važećeg Zakona o državnim službenicima i namještenicima, trebalo je da pišu predstavnici nevladinog sektora, ali nemaju sredstava za taj projekat.

Giljotina propisa, o kojoj se priča posljednje tri godine takođe je jedan od zadataka, a nije doveden do kraja.

"Otvorena vlada"

Iz Vladinog biroa tvrde kako se komunikaciona strategija Vlade bazira na principima tačnosti, preciznosti, ažurnosti i transparentnosti informacija o njenim politikama, radu i aktivnostima.

“Da poruka bude jasna i blagovremeno prezentovana, zaduženi su službenici za odnose s javnošću usmjereni ka jednom cilju: informisanje javnosti. Svjesni važnosti transparentnog rada Vlade, ulaganja u tom cilju su konstantna”, navode iz Biroa za odnese sa javnošću.

U praksi, rad Vlade, posebno pojedinih ministarstava, daleko je od transparentnog i “otvorene vlade”, a službenici zaduženi za odnose sa javnošću uglavnom odgovaraju na zahtjeve za informacijama citiranjem zakonskih odredbi bez konkretnih odgovora do potpunog ignorisanja, što je već ustaljena praksa Ministarstva unutrašnjih poslova na čijem je čelu Ivan Brajović.

Da samo transparentan rad državnih organa može da pridobije povjerenje građana su poruke koje već godinama stižu sa međunarodnih adresa. Iz Biroa za odnose sa javnošću, međutim, zadovoljni su svojim učincima na tom polju i to argumentuju podacima da Vlada ima svoj portal, da dvadeset zaposlenih bavi domaćom i stranom javnošću, saopštenjima, odgovorima novinarima i da dodatno svako ministarstvo ima makar jednog portparola.

PORTPAROL ministarstva prima 400 eura

Prema podacima iz Biroa za odnose s javnošću, koji je organizaciona cjelina Generalnog sekretarijata Vlade, to tijelo broji 20 službenika i namještenika, od čega 11 sa visokom, dva sa višom i sedam sa srednjom stručnom spremom.

Plate zaposlenih u Generalnom sekretarijatu koji se bave odnosima sa javnošću kreću se od 270 eura, koliko iznosi plata web administratora, do 609 eura koliko je plata savjetnika predsjednika Vlade za odnose s javnošću. Prosječna plata portparola ministarstava je 400 eura.

Tvrde da posao savjetnika predsjednika Vlade i drugih službenika za odnose s javnošću podrazumijeva nestandardno radno vrijeme i angažovanost Vladinog sistema odnosa s javnošću tokom čitavog dana.

“Poređenja radi, vladine PR službe Malte i Kipra imaju više od 40, odnosno više od 70 zaposlenih, dok PR službe velikih evropskih država, poput Njemačke, zapošljavaju i više stotina službenika”, ističu u Birou.

Članovi ne smiju imati partijsku biografiju

U dokumentu se konstatuje da je donekle unaprijeđen način izbora Komisije za sprečavanje sukoba interesa, ali da se u tom tijelu i dalje nalaze ljudi koji mogu biti pod političkim uticajem, s obzirom na to da su birani od poslaničkih klubova.

Autori ističu da je “neophodno obezbijediti punu političku nezavisnost Komisije kroz izbor profesionalaca u to tijelo, a koji nemaju bilo kakvu političku biografiju”. Jedan od zadataka je i donošenje etičkog kodeksa na nivou cijele javne uprave, posebno carinske uprave za otkrivanje korupcije.