REAGOVANJE DIREKTORA PEDIJATRIJSKE KLINIKE

Nikčević: Imamo dva neurologa na Pedijatriji

“U odsustvu neurologa, direktor je morao detaljno da napiše otpusnu listu kako bi se evidentirao boravak pacijenta u bolnici, tok i zaključak liječenja, te regulisale obaveze bolnice prema Fondu za zdravstveno osiguranje”, rekao je Nikčević
530 pregleda 4 komentar(a)
Institut za djecu, Foto: Luka Zeković
Institut za djecu, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 30.01.2019. 16:41h

Direktor Pedijatrijske klinike u Dječjoj bolnici Draško Nikčević tvrdi da je otpusnu listu bebe Dijane Nunić potpisao kao rukovodilac, a ne kardiolog.

On je, reagujući na navode Nunićeve, rekao da bi njeno dijete neurolog vjerovatno pregledao za dva dana, da nije na svoju ruku napustila bolnicu.

Reagovanje Nikčevića prenosimo u cjelosti:

"Interpretacija Dijane Nunić o zbivanjima tokom boravka u Institutu za bolesti djece obiluje , u najmanju ruku, netačnostima i laičkim gledanjem na situaciju:

1. Otpusnu listu nije potisao kardiolog već direktor Pedijatrijske klinike- svaka Otpusna lista nosi potpis ordinirajućeg ljekara i načelnika odjeljenja (koji ne mora direktno da bude uključen u liječenje pacijenta). Ne znam gdje je ona vidjela na otpusnoj listi „kardiolog“. Mogla je vidjeti samo DIREKTOR PEDIJATRIJSKE KLINIKE: dr Draško Nikčević. U odsustvu neurologa, direktor je morao detaljno da napiše Otpusnu listu kako bi se evidentirao boravak pacijenta u bolnici, tok i zaključak liječenja, te regulisale obaveze bolnice prema FZO.

Direktor Pedijatrijske klinike je slučajno i kardiolog, ali g-đa Dijana to nije mogla pročitati na Otpusnoj listi.

2. Febrilne konvulzije spadaju u domen pedijatra (Institut za bolesti djece je i opšta bolnica za teritoriju Podgorice) - Dijete je primljeno zbog tipičnih febrilnih konvulzija, u narodu nazvanih „ komišioni“.Tipične febrilne konvulzije nijesu bolest već bezazlena nezrelost mozga kod pojedine djece mlađe od 5 godina, koja u skoku temperature reaguje grčevima (konvulzijama). U mnogim zemljama se dijete koje doživi febrilne konvulzije ne zadržava u bolnici. Liječi se tako što se liječi uzrok povišene temperature koji je, najčešće, neka banalna infekcija (upala grla, urinarna infekcija, proliv, itd.). Najgora stvar vezana za febrilne konvulzije je što napad zaista grozno izgleda- roditelji misle da njihovo dijete umire!

Zbog te činjenice, a i zbog toga što roditelji najčešće direktno dovedu dijete koje ima napad u bolnicu, mi takvu djecu hospitalizujemo i liječimo uzrok povišene temperature čime sprečavamo ponavljanje napada. Dakle, liječimo upalu grla, ili proliv, ili neki drugi uzrok koji je najčešće bezazlen i mogao bi da se liječi ambulantno kod izabranog pedijatra. Ovo dijete je, pošto je upućeno u Institut za bolesti djece, hospitalizovano radi liječenja respiratorne infekcije koja je uzrokovala temperaturu i napad grčenja.

Dežurni pedijatar koji je primio dijete je objasnio prirodu bolesti, ali majci djeteta to očigledno nije blo dovoljno nego je čekala neurologa. U odsustvu neurologa, vizite obavlja pedijatar (ili neki drugi subspecijalista) koji zna da prepozna hitno ili teško stanje u svim oblastima pedijatrije, pa i neurologije, kao što to radi u dežurstvu.

Subspecijalista (neurolog, kardiolog, pulmolog, gastroenterolog...) je doktor koji zna puno iz pedijatrije, a naročito iz neke oblasti za koju je usko specijalizovan. Ujedno liječi, produžava terapiju ,planira dijagnostiku i piše otpusne liste. Kod delikatnijih i težih bolesti, kada treba da se radi neka specifična dijagnostika ili uvodi specifična terapija, to ne radi pedijatar (ili neki drugi subspecijalista) već se takvi pacijenti kandiduju za subspecijalistu neurologa kojih na Pedijatrijskoj klinici ima na raspolaganju 2- jedan domaći koji ima ambulantu Petkom i jedan konsultant iz Beograda koji pokriva vikend.

Dijete je na prijemu i sjutradan pregledano od strane pedijatra, uspješno je liječeno od str. pedijatra, uvedena je zaštita od daljih napada grčeva, napravljen je plan ispitivanja, ali je majka, na svoju ruku, izvela dijete iz bolnice.

U situaciji kada roditelj na svoju ruku izvede dijete on time djelimično preuzima odgovornost za zdravlje svoga djeteta. Roditelji to obično rade bez znanja ordinarijusa. Da je majka, u konkretnom slučaju, ostala još dva dana u bolnici njeno dijete bi najvjerovatnije bilo pregledano od str. neurologa koji ordinira petkom. Roditelji su mogli, po izlasku iz bolnice, da se obrate svom izabranom pedijatru koji bi im dao savjet kako da se ponašaju u slučaju ponavljanja konvulzija.

Ona je, međutim, izabrala usluge privatnog doktora. 3. Smještaj za pratioca ne podrazumijeva obavezno i krevet- ovo je praksa većine bolnica u regionu i svijetu. U Institutu za bolesti djece, međutim, nastojimo da kad god možemo obezbijedimo krevet i za pratioca ( majku ili oca djeteta). To je prvenstveno uslovljeno prostornim kapacitetima bolnice. Imamo nekoliko apartmana koji su namijenjeni najtežim bolesnicima u kojima je predviđen krevet i za pratioca. U slučaju da nije moguće obezbijediti krevet, roditelj provodi vrijeme na stolici kraj svog djeteta. To je tako svugdje u svijetu ! Može u svakom trenutku, ukoliko se umori ili radi lične higijene, da obezbijedi za sebe zamjenu i da pođe kući radi svojih potreba. Zašto g-đa Dijana to nije učinila nije mi poznato".