Budva puna kasa prazna

Gradovi posjećeni, privatni smještaj nepopounjen, vikend stanovi prepuni, prihodi upola manji, turistički poslenici saglasni da nas je stigla kazna loše turističke politike
165 pregleda 68 komentar(a)
Ažurirano: 22.07.2012. 21:48h

Kletva ministra turizma Predraga Sekulića " Budva je uništena i neka ide do kraja“ izgleda da se obistinila već ovoga ljeta, koje je po ocjeni turističkih poslenika jedna od najgorih sezona u protekloj deceniji.

Građevinski haos, na hiljade izgrađenih vikend stanova i apartmana, vašarište na gradskim šetalištima, dovelo je do toga da trenutno u Budvi ima više od 50 hiljada gostiju, a da je privatni smještaj poluprazan, da se ugostitelji žale da su im prihodi prepolovljeni u odnosu na lani, te da je došla niskoplatežna klijentela koja broji svaki euro koji će potrošiti.

A izreka "sezona je pukla" može se čuti na svakom koraku. Upravo ono što su svi turistički poslenici upozoravali svih prethodnih godina, izgleda da se baš ove sezone obilo o glavu Budvi. Grad je pun, a kasa prazna. Nažalost, primorske gradove napunila je niskoplatežna klijentela iz regiona i takozvani „ruski proleterijat“, a potrošnja po gostu svedena je na najmanju moguću mjeru.

Vikend stanovi bukvalno su „pojeli“ privatni smještaj, hoteli broje manju popunjenost nego prošle sezone, a od novca ni traga.

I dok je jasna činjenica da sezonu uslovno "spasavaju" ruski gosti, kojih ima više nego ijedne godine ranije, nažalost, gro njih boravi u svojim ili stanovima svojih prijatelja.

Praksa iz ranijih godina da se recepcija Budve nalazi u Moskvi, i ove godine se ponovila, ključevi na stotine stanova koje su ruski državljani kupili u vrijeme tržišne groznice, izdaju se u ruskoj prijestonici, a država je zakinuta za naplatu boravišne takse.

Trotoarski turizam

Ovakva struktura gostiju i ovakva loša vanpansionska potrošnja i ovakva loša popunjenost kapaciteta su rezultat višegodišnje najave svih turističkih poslenika.

"Unižavanjem ili devalviranjem kvaliteta destinacije, ovakvom koncepcijom, ovolikim stepenom vašarišnih oblika i primitivizma doveli smo do toga da ne postoje, ni stari gradovi, ni šetališta, ne postoji nijedan kutak koji može da liči na kvalitetno valorizovan turistički prostor, nego je ugrožen i svaki životni prostor. Sada uživamo posljedice lošeg planiranja, a to je izgradnja ogomnog broja privatnih apartmana i stanova koji su popunjeni, od kojih nemamo ništa, a svi komercijalni kapaciteti su jako loše popunjeni. Jer, na ovakvu ponudu kakva je sada, privremeni objekti , vašarišta, trotoarski turizam, teško da s njom u jakoj konkurenciji kakva je na Mediteranu možemo da dovedemo kvalitetnu klijentelu“, naglasio je za „Vijesti“ direktor elitnog hotela „The Queen of Montenegro“ Dragan–Purko Ivančević.

Krajnje je vrijeme za uzbunu

Prema njegovim riječima, ova godina pokazuje da se suočavamo s posljedicima i loših planiranja i jednog rigidnog devalviranja kompletne turističke destinacije kakva je Crna Gora.

"Mislim da je krajnje vrijeme da svi dobro razmislimo šta dalje, sa kakvom koncepcijom i sa kakvom ponudom da ugovaramo sljedeću turističku sezonu. Šta možemo obećati ozbiljnim tur-operatorima i partnerima i kako će izgledati destinacija iduće godine. Niz je problema koji su za ovu godinu rezultirali ovakvom lošom strukturom gostiju. Imamo situaciju da u hotelima sa četiri zvjezidice imamo klijentelu koja unosi kese u hotele i uglavnom konzumira te proizvode koje su kupili u prodavnicama, a ne restoranima. Ta loša struktura gostiju ne vodi tuirističku ponudu uzlaznom linijom nego nastavljamo taj trend minusa. Krajnje je vrijeme da se da znak za uzbunu, da svi oni koji misle da turizam treba da bude prioritetna grana privrednog razvoja i lokomotiva razvoja da sjednu i da se konačno usaglasi kakav turistički proizvod želimo. Ovo kako je sada ne može da animira ozbiljnu klijentelu i nikako ne može da znači nekakvu turističku budućnost. Naši partneri gube interesovanje i koncepcija koja se bazira na sezoni od 45 dana teško da ima budućnost", ocijenio je Ivančević.

Njemci se mogu prebrojati na prste jedne ruke

Da su stigli turisti sa najplićim džepom saglasan je i vlasnik turističke agencije „Ekskluziv turs“ Vukašin Ćulafić, ocjenjujući da je osnovni problem to što je kupovna moć gostiju iz okruženja opala, a stranih turista da štede.

"Očekujem da će stići taj talas gostiju, ali i pored toga fizičkog obima prometa, odnosno broja gostiju, nažalost, nećemo imati očekivanog finansijskog efekta. Nažalost, sve mi se čini da će se obistiniti ona naša stara izreka turističkih radnika "hotel pun, a kasa prazna" ili u našem slučaju "i Budva puna, a kasa prazna."

Ove godine na veliki našu žalost nijesmo uspjeli da vratimo njemačku klijentelu, to je veliki manjak. Možemo broj Njemaca da prebrojima na prstrima ruke. Na veliku žalost su dominantni ruski gosti, ja moram to da kažem:

"Došli su divlji, istjerali pitome". Da li se to nekome sviđa ili ne, ali stvaranost je takva, doveli smo Ruse u njihove privatne stanove, i ono što je stara priča, ključevi se daju iz ruke u ruku u Moskvi i mi od toga nemamo ništa, a imamo pritiska na kompletnu infrastrukturu. Može neko da priča šta god hoće, Budva se definitivno pretvorila u čisto vašarište. Sada smo stovirli atmosferu da nam dođe klijentela sa najplićim džepom, i za to smo sami krivi. Godinama smo upozoravali da će nam se to vratiti kao bumerang, ali ništa nije pomoglo. Sada neka izvoli gospoda, neka se raduju što su doveli klijentelu koja nije u stanju da plati ležaj ni sedam eura, a kamoli da plati ručak 20 eura u restoranu", naglasio je Ćulafić.

Ima ljudi, ali to nijesu turisti

Predsjednik sektora privatnog smještaja pri crnogorskom turističkom udruženju i vlasnik svetostefanske agencije „Cipa“, Petar Ivković ocjenjuje da je Budva prepuna nekih ljudi, ali je pitanje ba li su oni gosti.

"Vi možete vidjeti da praktično nema slobodnog parking mjesta, svuda je gužva u prodavnicama, ali to nijesu gosti. Ima dosta slobodnog mjesta u privatnom smještaju. Oni koji su se kao i ranijih godina oslonili na dilere, koji su čekali goste ispred svoga praga, e ti nemaju pun smještaj. Takođe, problem vikend stanova i ove godine je izražen. Oni su puni, a van kontrole su, niko ne zna ko je u njima i taj rad na crno i dalje je jedan ozbiljan problem", navodi Ivković.

Rusi spasavaju sezonu u Petrovcu

Izdavalac privatnog smještaja u Petrovcu Zoran Dragović ističe da ima dosta slobodnog mjesta u privatnom smještaju u tom gradu.

"Šire zone su prazne, a popunjen je onaj kvalitetan smještaj uz more. Gostiju je vidno manje, nema te gužve, pitam se gdje bi i taj narod stao na plaži da je popunjen kompletan privatni smještaj. Para nema i to je činjenica, ali ih nema ni u okruženju, ni u Evropi, gdje je mnogo veća kriza. Ono što je jasna činjenica je da su ruski gosti spasili ovdje sezonu, jer od deset gostiju, njih šest su Rusi. Sve više je gostiju i sa toga tržišta koji vode računa o potrošnji. Moramo ih dočekati kako priliči, oni su donijeli novac da potroše i to moramo poštovati. Međutim, i dalje je na sceni taj otimački mentalitet. To se neće desiti u prodavnici, privatnom smještaju ili hotelima, ali sve više možete čuti da je nekome Rusu, sok umjesto dva, naplaćen pet eura na ulici. Moramo podići kvalitet ponude prema gostima, i to je ono na čemu treba svi da radimo. U tu cijenu koju sada imamo, moramo da dajemo više, a nju ne smijemo dizati", naglasio je Dragović.

Na plažu idu s hranom

A da gosti ne troše, već da štede na svakom koraku, svjedoči i direktor firme „Club 54“, koja gazduje istoimenim elitnim noćnim klubom u Starom gradu i popularnom gradskom plažom „Mogren I“ Mladen Kažanegra, navodeći da su mu i lokal i plaža puni, a potrošnja gostiju na najnižem nivou.

"Ima ljudi, ali para nema. To je slučaj i u našem lokalu, i na plaži. Sve je puno ali takvih gostiju nikada nije bilo. Jednostavno niko ne troši. Nemaju novca, došli su na ljetovanje bukvalno sa budžetom koji će im potkrpiti osnovne potrebe. Mi smo čak i spustili cijene na plaži, ali ni to ne daje rezultate. Da nema Rusa, mogao bih slobodno zatvoriti “Mogren”. Oni su nam glavni gosti. Ipak, i oni na plažu dolaze s kesama punim hrane, nose sendviče, vodu. Jedino a ko se nekome ugrije voda, onda dođe i kupi", ističe Kažanegra.

Cjenkaju se i za euro

Ništa bolja situcija nije ni na šetalištu u Budvi, koje godinama unazad nosi pežorativni naziv „vašarište“, što je jedan od sinonima za Budvu.

"Ovo je najgora sezona unazad 20 godina. Jednostavno došla je neka klijentela pete klase. Ranijih godina imali smo goste druge, treće klase, ovo sada je nešto što nijesmo vidjeli. Znači, cjenkaju se za euro. Suvenir košta euro, oni pitaju da li mogu dva za euro. Ipak, jedino kupuju ti ruski gosti, oni nam jedino prave promet. Svi oni koji nijesu imali profitabilne programe na ovom šetalištu, propali su", naglasio je prodavac suvenira Boro Krković.

Galerija

Bonus video: