U Tivtu pušten u upotrebu javni sistem za iznajmljivanje bicikala

Tivćani će moći da kupe korisničku pretplatnu kartu u iznosu od 3 eura, koja će se dopunjavati sa 5 eura kredita
140 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 07.07.2012. 14:46h

Tivat je postao prvi grad u Crnoj Gori u kome je uveden takozvani „Bike Sharing“ sistem javnog prevoza, odnosno javni sistem za iznajmljivanje bicikala.

Projekat nazvan „Tivat-održivo primorje“, vrijedan oko 100 hiljada eura, donacija je italijanskog Ministarstva za zaštitu životne sredine, kopna i mora, a realizovan je u saradnji Opštine Tivat, Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, italijanske konsultantske kuće “DFS Engineering” i isporučioca opreme “Bicincitta” iz Italije.

Svečanu vrpcu pred stanicom za iznajmljivanje bicikala na gradskoj rivi Pine, čime je ozvaničen početak rada cijelog sistema “Bike Tivat”, presjekli su gradonačelnik Dragan Kankaraš i zamjenik ambasadora Italije u Crnoj Gori Mikele Misto koji su i prvi sjeli na bicikle i provozali se do stanice u lučici Kalimanj.

U funkciji je šest automatskih stanica za iznajmljivanje bicikala, svaka sa po šest bicikala i odgovarajućim rampama iz kojih se bicikli oslobadjaju upotrebom posebnih elektronskih kartica koje se građanima Tivta i turistima prodaju u Turističkoj organizaciji Tivat, hotelima “Pine” i “Plama”, kao i putem interneta - www.biketivat.com.

Sat vremena - 50 centi

Tivćani će tako moći da kupe korisničku pretplatnu kartu u iznosu od 3 eura, koja će se dopunjavati sa 5 eura kredita. Prvih pola sata vožnje bicikla građani će imati besplatno, a od 30-60 minuta korišćenja bicikla naplaćivaće se 30 centi.

Za iznajmljivanje bicikla na period od 60 do 90 minuta, tarifa je 50 centi, a preko 90 minuta košta 1 euro.

Za turiste su namijenjene jednodnevne karte po cijeni od 5 eura, vikend paketi, koji će se plaćati 8, a sedmični 30 eura, s tim da je maksimalna vožnja četiri sata. Sistem funkcinioše svakodnevno u vremenu od 7 sdo 23 sata, a korisnici bicikl koji su iznajmili na jednoj, mogu vratiti na bilo kojoj drugoj stanici na kojoj ima slobodnih rampi.

“Zajedničkim naporima dvaju ministarstava naših zemalja realizovali smo ovaj projekat održivog saobraćaja u Tivtu, odnosno uvođenje bajk-šering sistema koji je namijenjen kako turistima, tako i domicilnom stanovništvu jer će doprinijeti unapređenju kvaliteta života u ovom gradu”, kazao je zamjenik italijanskog ambasadora Mikele Misto podsjećajući na lani realizovani sličan italijansko-crnogorski projekat uvođenja biciklističkog i saobraćaja električnim vozilima u Perastu.

Za bolji život građana i turista

Pomoćnik crnogorskog ministra održivog razvoja i turizma Željka Radak naglasila je da od projekta “Bike Tivat” očekuje smanjenje upotrebe automobila u gradskom jezgru Tivta, povećanje mobilnosti gradjana i turista i popularizaciju biciklizma kao turističke i sportstke djelatnosti, dok su predsatvnici DFS Engineering-a Lorenco Fako IiAlesia Galjardo detaljno predstavili novi sistem.

Sekretar za saobraćaj Opštine Tivat Zorica Gverović naglasila je da su biciklističke steze osim na obalnoj saobraćajnici kroz Donju Lastvu i preko Seljanova, uvedene u četiri ulice u centru grada i da će uskoro to biti slučaj i sa petom ulicom u jezgru grada, dok je gradonačelnik Dragan Kankaraš naglasio da projekat “Bike Tivat” poboljšava život građana i turista.

Arsenalovi radnici na sličan način putovali prije četvrt vijeka

Iako to niko od učesnika svečanosti nije pomenuo, nešto što bi se moglo smatrati pretečom “Bike Sharing” sistema koji je posljednjih godina sve popularniji u Evropi, u Tivtu je postojao još prije više od dvadeset i kusur godina.

Naime, u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal postojalo je nekoliko desetina bicikala koji su bili na raspolaganju poslovodjama, šefovima i radnicima tog preduzeća da se sa njima besplatno prevoze izmedju radiona i svih ostalih objekata Arsenala koji se prostirao na čak 24 hektara površine.

Dio tih bicikala koristio se i van kruga Arsenala, da bi na kraju vožnji uvijek bio uredno vraćen na odgovarajuća mjesta unutar tivatskog vojnog brodogradilišta.

Galerija

Bonus video: