Priča oko nikšićkog bioskopa "18. septembar", koja traje više od dvije decenije, mogla bi da bude završena naredne godine ukoliko ovoga puta svi rokovi i planovi budu ispoštovani. Prije pet dana raspisan je tender za uređenje enterijera. Investicija je vrijedna 1,25 miliona eura, a biće završeni građevinsko-zanatski radovi, radovi na instalacijama i struji.
Prema riječima menadžera Opštine Nikšić Željka Popovića ponude se mogu dostavljati do 27. jula, a izvođač će biti izabran 60 dana nakon okončanja tendera, tako da bi radovi trebalo da počnu krajem septembra.
"U toku ovih radova tražićemo sredstva i za posljednju fazu rekonstrukcije vrijednu 280.000 eura, a koja obuhvata radove na scenskom opremanju, mobilijaru i nabavci opreme za prikazivanje filmova. Možda će novac, nabavljen putem bilateralne saradnje Crne Gore i Slovenije, biti usmjeren u tu svrhu", kazao je Popović.
On očekuje da će svi radovi biti završeni do septembra naredne godine što znači da bi za septembarske dane, možda baš za datum koji je u nazivu bioskopa (Dan oslobođenja grada), Nikšićani nakon 20 godina "posta" konačno dobili „prozor u svijet“.
Poklonu bi se najviše obradovali najmlađi koji i ne znaju kako to izgleda gledati film na velikom platnu.
Popović je podsjetio da je sanacija krova koštala oko 80.000 eura, fasade 370.000 i da je projekat kompletne rekonstrukcije bioskopa vrijedan oko dva miliona eura.
Nikšićki bioskop zvanično je prestao sa radom 2003. godine zbog, kako su tada iz lokalne vlasti objasnili, činjenice da u bioskopskoj sali nema grijanja. Međutim, više od dvije decenije gledanje filmova na velikom platnu nije svakodnevica Nikšićana.
Grad je šezdesetih imao nešto preko 20.000 stanovnika i pet bioskopa – „Napredak“, „18. septembar“, „Kultura“, dječji i putujući.
Tokom 1961. godine u bioskopu „Napredak“ prikazano je 106 filmova, po dvije predstave dnevno, a sve projekcije gledalo je 22.000 posjetilaca, što znači da je svaki stanovnik Nikšića devet puta bio u bioksopu i 14 sati proveo pred velikim ekranom.
Osamdesetih godina bioskop je dnevno posjećivalo oko 2.400 ljudi. Film koji je izazvao najveće interesovanje publike, “Hajde da se volimo” 1988. godine odgledalo je 12.450 ljudi.
Danas, drugi grad u Crnoj Gori koji je decenijama bio kulturni centar, ima blizu pet puta više stanovnika, ali je zato bez bioskopa. Od naredne godine možda se i ta situacija promijeni.
Istorija nikšićkog kina
Prvi bioskop u Nikšiću, u prizemlju kuće, otvorio je Branko Šobajić 1912. godine. Radio je do 1914. godine, kada su ga Austrougari pretvorili u takozvani vojni bioskop. Nakon Šobajića 25. aprila 1923. godine, braća Todor i Risto Bošković, trgovci, otvorili su „bioskopsko pozorište“, kako su tada zvali kino salu, koje je bilo smješteno u kafani Đurađevića.
Dvije godine kasnije dobrovoljnim prilozima građana napravljen je Zanatlijsko-narodni dom, u narodu poznat kao pozorište, gdje je Pero Berkuljan svojevremeno držao bioskop. Nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine u Ulici narodnih heroja počeo je da radi bioskop „Napredak“.
Nekada najbolje opremljeni bioskop u ex Yu
U zgradi Doma sindikata završena je 1961. godine i u njoj je otvoren bioskop „18. septembar“ koji je bio jedan od tehnički najbolje opremljenih u bivšoj Jugoslaviji. Uporedo sa njim radio je i bioskop „Kultura“ u starom pozorištu, kao i bioskop u Domu JNA koji je imao i ljetnju baštu.
Čak je postojao i „putujući bioskop“ koji je 50-ih i 60-ih godina prošloga vijeka išao po nikšićkim selima i omogućavao mještanima da i oni vide „pokretne slike“ na filmskom platnu. Željezara je 1962. godine u svom Sindikalnom domu otvorila bioskop koji je imao redovni nedjeljni program.
Nekoliko godina ranije, 1. maja 1956. u Nikšiću je otvoren prvi dječiji bioskop u Crnoj Gori.
Galerija
Bonus video:
