U Crnoj Gori je u prošloj godini u saobraćajnim nezgodama poginulo dvoje djece starosti ispod 14 godina, dok ih je 21 teže, a 113 lakše povrijeđeno – poražavajući su podaci iznijeti na Međunarodnoj konferenciji “Bezbjedni putevi za svu djecu u Crnoj Gori”, organizovanoj u budvanskoj Akademiji znanja, sa ciljem da podstakne na akcije koje će obezbijediti da nijedno dijete više ne strada u saobraćaju.
Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks predstavio je ključne rezultate istraživanja koje je ta organizacija sprovela u posljednje dvije godine.
"Više od polovine građana, njih 58 odsto, lično je zabrinuto zbog bezbjednosti u saobraćaju, 24 odsto pješaka se svakoga dana osjeća ugroženo u saobraćaju zbog agresivne vožnje drugih, svaki četvrti vozač priznaje da mu se u toku prethodne godine dogodilo da prođe kroz crveno svjetlo, svaki treći građanin ima rođaka ili bliskog prijatelja koji je doživio saobraćajnu nesreću", pokazalo je istraživanje.
Samo 38 odsto vozača, kako se navodi u istraživanju, zna da dijete mlađe od 12 godina ne smije da sjedi na prednjem sjedištu.
"Većina vozača koji imaju djecu, njih 60 odsto, ne koriste ili nikada nijesu koristili sjedišta za djecu, i kao razloge za to navode njihovu visoku cijenu, uvjerenje da pažljiva vožnja čini sjedište nepotrebnim i da je bezbjednije dijete držati u krilu. Iako 88 odsto građana smatra da su sjedišta za djecu veoma efikasna i doprinose bezbjednosti, približno trećina roditelja bira da ih ne koristi, jer smatra da ona njima lično nijesu potrebna, jer pažljivo voze, ili smatraju da je sigurnije držati dijete u krilu. Takođe, 73 odsto vozača smatra da je upotreba mobilnog telefona za vrijeme vožnje opasna, a istovremeno 64 odsto njih navodi da njih to ne ometa.
Najčešći razlozi da se ne koriste sjedišta za djecu je visoka cijena, što smatra trećina
Najčešći razlozi da se ne koriste sjedišta za djecu je visoka cijena, što smatra trećina. Svaki drugi građanin kaže da se vozači najčešće ne zaustave da ga propuste na prelazu bez semafora, 28 odsto vozača se svakodnevno osjeća ugroženo u saobraćaju zbog agresivne vožnje drugih, dok građani u najvećem broju smatraju da najprije škola, a zatim roditelji, treba da vaspitaju djecu o pravilnom ponašanju u saobraćaju", navedeno je u istraživanju.
Prva saobraćajna nesreća 1896.
Na putevima širom svijeta poginulo je ukupno 25 miliona ljudi od kada je zabilježena prva saobraćajna nesreća 1896. Godišnje u svijetu u saobraćajnim nesrećama zivot gubi 1,3 miliona ljudi, a 20 do 50 miliona biva povrijeđeno u saobraćajnim nesrećama - podaci su koje je iznio dr Momčilo Bajagić.
On je kazao da u Evropi godišnje 120.000 ljudi izgubi život u saobraćajnim nesrećama, a 2,4 miliona biva povrijeđeno.
"Oko 9.000 djece i mladih ispod 19 godina strada u saobraćajnim nesrećama u Evropi, a 355.000 biva povrijeđeno. Preko 90 odsto smrtnih slučajeva u svijetu na putevima se dogodi u siromašnim i srednjerazvijenim zemljama, iako te zemlje imaju manje od polovine vozila u svijetu. Skoro polovina onih koji stradaju na putevima u svijetu su 'ugroženi u saobraćaju' pješaci, biciklisti i motociklisti. Stopa povreda djece koja žive u najsiromašnijim četvrtima četiri puta je veća od djece koja žive u drugim četvrtima. Takođe je nejednakost izraženija za pješake u odnosu na bicikliste.
Socioekonomske nejednakosti u stopama smrtnosti i povreda su veće kod djevojčica nego kod dječaka. 1990. godine povrede u drumskom saobraćaju bile su, kao uzrok smrti, na devetom mjestu, ali ukoliko se nastavi ovakav trend 2020. biće na trećem mjestu, tj. predviđa se da će saobraćajne nezgode prouzrokovati smrt oko 1,9 miliona ljudi godišnje, a da će broj smrtno stradalih u zemljama sa srednjim i niskim prihodom porasti za 80 odsto do 2020", ističe dr Bajagić.
Socioekonomske nejednakosti u stopama smrtnosti i povreda su veće kod djevojčica nego kod dječaka
Konferenciju je organizovala NVO „Centar za bezbjednost u saobraćaju“ u partnerstvu sa Auto-moto savezom Crne Gore, Auto-moto društvom iz Podgorice i Fakultetom za menadžment u saobraćaju i komunikacijama iz Berana, uz podršku Ministarstva prosvjete i sporta, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Direkcije za saobraćaj, Uprave policije, Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a.
Saobraćaj i voda odnesu najviše dječjih života
Bajagić je dodao da su povrede u saobraćajnim nezgodama “vodeći” uzrok smrti među omladinom uzrasta od 15 do 19 , a vodeći uzrok invaliditeta djeteta. - Na drugom mjestu su utopljenja, njih 14 odsto, u kojima strada godišnje više od 175.000 djece.
Na trećem mjestu uzorka povređivanja djece su požari u kojima strada skoro 96.000 djece godišnje, a stopa smrtnosti je 11 puta veća u niskim i srednjerazvijenim zemljama nego u visokorazvijenim zemljama .
Na četvrtom mjestu su padovi, u kojima 47.000 djece strada, a stotine hiljada zadobiju ozbiljne povrede. Na petom mjestu su trovanja, od kojih više od 45.000 djece umre svake godine – podaci su koje je iznio Bajagić.
Galerija
Bonus video:
