Kvalitet života djece u Crnoj Gori je među najlošijim u grupi razvijenijih država, pokazao je izvještaj organizacije “Save the Children” o životnom standardu majki u svijetu.
Ta organizacija popisala je države u svijetu u kojima je najbolji život za majke i djecu, pa je na listi razvijenijih država Crnoj Gori pripalo 35. mjesto kada je riječ o brizi o djeci, a u konkurenciji su bile 44 zemlje.
Izvještaj, koji se objavljuje godišnje, definiše set indikatora koji se odnosi na zdravlje, ishranu, obrazovanje, ekonomski i politički status žena i djece, kako bi pokazao gdje majke i djeca prolaze najbolje, a gdje se suočavaju sa najvećim teškoćama.
Rangiranje prema indikatorima kvaliteta života za majke u Crnoj Gori je izostalo, usljed nepotpunih podataka. Tako je Crna Gora jedna od rijetkih država koja nije uspjela da uđe u konačnu rang-listu.
Najbolje mjesto u svijetu za majke je Norveška, dok će najteži život imati u Nigeru. Evropske države uglavnom su na čelu tabele, a do susjeda najdalje su stigli Slovenci, kojima je pripala 13. pozicija, između Njemačke i Francuske. Hrvatska je na 29, dok je Srbiji pripalo 36. mjesto.
Od komšija najgore su prošli Makedonci i Albanci, kojima su iz “Save the Childrena” dodijelili 42, odnosno 43. mjesto.
U izvještaju je Crna Gora našla mjesto samo u proširenoj rang-listi, zbog nedostatka svih potrebnih podataka za rangiranje. Podaci koji su objavljeni pokazuju da osmoro od 1.000 djece umre prije pete godine, što Crnu Goru svrstava u istu grupu sa Sjedinjenim Američkim Državama. U izvještaju se navodi i da samo 17 odsto žena koristi kontracepciju, dok nedostaju podaci o porodiljskom odsustvu. Prema podacima dostupnim organizaciji “Save the Children” jedna od 4.000 majki u Crnoj Gori ima rizik da umre pri porođaju, očekivano trajanje života za žene je 77 godina, a školovanje prosječno traje 15 godina. U parlamentu je, prema izvještaju, 12 mjesta rezervisano za žene.
U trinaestom godišnjem izvještaju iz “Save the Childrena” su poručili da je u svijetu 171 milion djece bez prilike da postigne svoj puni potencijal zbog fizičkih i mentalnih posljedica loše ishrane u najranijim mjesecima života.
“Uprkos značajnom napretku protiv gladi i siromaštva u posljednjoj deceniji, loša ishrana i neuhranjenost je glavni ubica više od 2,6 miliona djece i više od 100.000 majki svake godine”, upozoravaju u izvještaju.
Statistika pokazuje da je jedno od četvoro djece u svijetu hronično neuhranjeno, a najveći nedostatak iz te organizacije vide u nedovoljnom dojenju beba.
Bonus video:
