novca nemaju

Koalicija NVO: Građane više brine standard nego korupcija

Vujović je pojasnio da ekonomska kriza izaziva najveći zabrinutost kod 13 odsto ispitanika, a korupcija kod 11 odsto
0 komentar(a)
Ažurirano: 14.05.2012. 11:47h

Za oko 60 odsto građana nizak standard i ekonomska kriza najznačajniji su problemi, a teška situacija više zabrinjava nego pitanje korupcije, ocijenjeno je na predstavljanju projekta Jačanje kapaciteta civilnog društva za doprinos evropskim integracijama i procesu pristupanja.

Predstavnici koalicije Euroblok, koju čine nevladine organizacije (NVO), odlučili su se za monitoring četiri oblasti – korupcija, javne nabavke, državna pomoć i administrativni kapaciteti.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović pojasnio je da je jedan od zadataka CEMI-ja u okviru projekta bila tema koja se odnosi na korupciju, i u okviru toga je napravljeno istraživanje korupcije u Crnoj Gori, koje je rađeno na uzorku od 840 ispitanika od 11. do 18. aprila.

Ispitanici, njih 30 odsto, smatra da je najznačajniji problem, koji izaziva njihovu zabrinutost, nizak standard građana, dok isto toliko smatra da je to nezaposlenost.

Vujović je pojasnio da ekonomska kriza izaziva najveći zabrinutost kod 13 odsto ispitanika, a korupcija kod 11 odsto.

„Ona je na neki način potisnuta teškom ekonomsko-socijalno situacijom i očigledno da situacija u kojoj je veliki broj građana ostao bez posla, pada životnog standarda izazivaju veću zabrinutost nego pitanje korupcije“, kazao je Vujović.

Pad povjerenja u institucije

U poređenju sa 2009. godinom, značaj ekonomskih problema je porastao – broj onih koji pominju nezaposlenost skočio je sa 14 odsto na 30 odsto, a nizak životni standard u 2009. godini pomenulo je 23 odsto.

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, kriza i drugi socijalni problemi su uticali na značajan pad povjerenja u državne institucije.

Vujović je rekao da su blagi porast povjerenja ostvarile nevladine organizacije, koje su izbile na prvu poziciju, a u koje povjerenje ima 41 odsto ispitanika.

„Dok sa druge strane imate snažan pad povjerenja u državne institucije. Predsjednik Vlade bilježi pad od 15, Skupština od 14, predsjednik Skupštine 14,a predsjednik Crne Gore 11 odsto. To su prilično zabrinjavajući pokazatelji i pretpostavljamo da su u direktnoj relaciji sa teškom ekonomsko-socijalnom situacijom“, pojasnio je on.

Ostale institucije u koje građani imaju povjerenja su i mediji, obrazovni sistem, vojska, zdravstvo, predsjednik, kao jedina politička institucija sa pozitivnim saldom, odnosno veći je broj građana koji vjeruje Filipu Vujanoviću, od onih koji mu ne vjeruju.

I Komisiju kontroliše koalicija

Na pitanje da li je Komisija za sprečavanje sukoba interesa nezavisna od političkih uticaja, 57 odsto ispitanika je kazalo da je ta institucija pod političkom kontrolom vladajućih stranaka, dok 61 odsto tako misli za Upravu za antikorupcijsku inicijativu.

„To što oko 60 odsto građana smatra da ove dvije institucije ne mogu da se oslobode političkog uticaja vjerovatno je je jedan od važnijih uzroka nepovjerenja“, rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, i dalje većina građana misli da Komisija i Uprava djeluju prvenstveno u skladu sa političkim uticajima, a veliki procenat smatra i da ne rade pošteno transparentno, nepristrasno niti po zakonu, da se ne vode prema objektivnim kriterijumima niti u skladu sa javnim interesom.

„Iz ovoga se jasno vidi da ove isntitucije imaju izrazito negativan imidž kod građana, koji značajno utiče i na nepovjerenje. Gotovo isti je slučaj i sa izbornom komisijom – visoko nepovjerenje praćeno je negativnim imidžom na svim gorepomenutim dimenzijama“, kazao je Vujović.

Nemaju novac podmićuju

Profesor Zoran Stojiljković kazao je se obim korupcije procjenjuje kao isti, tri petine su i ranije i sad mislili da je korupcija raširena, ali se smanjio broj na ispod deset odsto onih koji misle da korupcije nema, odnosno da je ima u manjoj mjeri.

Prema njegovim riječima, kriza, nezadovoljstvo i frustracija se prelivaju na nezadovoljstvo političkim akterima, pa i na procjenu o tome da je korupcija isto tako razvijena, iako je objektivno manja.

Jedno je, kako je rekao, da su frustrirani ljudi manje spremni da u tome učestvuju, a drugo da nemaju novca da podmićuju.

“Toliko su osiromašeni da ne ulaze u te relacije”, rekao je Stojiljković, navodeći da je jedna od hipoteza da Crnogorci najviše vole stvari da rješavaju ne novcem, nego rođačkim i prijateljskim vezama.

Jedno je, kako je rekao, da su frustrirani ljudi manje spremni da u tome učestvuju, a drugo da nemaju novca da podmićuju.

U 2009. godini 31 odsto ispitanika je vjerovalo u uspješnost Vlade u borbi protiv korupcije, dok ih je ove godine 19 odsto.

“Krajnje indikativno je da na dnu liste stoje sve one institucije koje su formirane da bi se borile protiv korupcije – Komisija za sprečavanje pranja novca, Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki, Državna revizorska institucija, ali i Uprava za nekretnine, Poreska uprava, Savjet za privatizaciju i Državna izborna komisija”, pojasnio je Stojiljković.

Konkretan cilj projekta je da se osnaže napori civilnog društva da unaprijede državne politike u okviru Nacionalnog programa za integraciju. Za realizaciju projekta zadužen je Evropski pokret u Crnoj Gori, dok su partneri u projektu CEMI i Institut Alternativa iz Podgorice, kao i Centar za ekonomski razvoj iz Sofije

Preporučujemo za Vas