Službenici i namještenici u državnim organima i van radnog vremena moraju voditi računa o tome kako se ponašaju, za svoje privatne poslove ne smiju koristiti službeni položaj, a dužni su da budu prikladno i uredno odjeveni.
To je propisano Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika koji je Vlada nedavno donijela. Kodeksom, koji stupa na snagu početkom sljedeće godine, predviđeno je da je službenik dužan da u svakoj prilici poštuje “načelo jednakosti građana” pred zakonom, a posebno kad rješava o pravima, obavezama ili pravnim interesima građana.
Etičkim kodeksom, piše u tom dokumentu, utvrđuju se etički standardi i pravila ponašanja državnih službenika i namještenika u ministarstvima, organima uprave, službi Predsjednika, Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, sudova i državnog tužilaštva. Primjenjivaće se na zaposlene u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, Fondu za zdravstveno osiguranje, Zavodu za zapošljavanje, Fondu rada i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, kao i u drugim organima, regulatornim i nezavisnim tijelima, ako je to propisano posebnim zakonom.
Cilj Etičkog kodeksa je “očuvanje, afirmacija i unapređivanje dostojanstva i ugleda” državnih službenika i namještenika, ali i jačanje povjerenja građana u rad državnih organa”.
Službenici imaju pravo na zaštitu od uznemiravanja, odnosno ponašanja koje predstavlja ili ima za cilj stvarnu povredu dostojanstva i ličnosti, ne smiju dovoditi u povlašćeni, odnosno neravnopravan položaj građane...
Da se ne naruši ugled državnog organa
Kodeks detaljno obrađuje i javne istupe službenika, a posebno se apostrofira da u javnim nastupima u kojima ne predstavlja državni organ, službenik ne smije iznositi podatke iz djelokruga državnog organa ili poslova svog radnog mjesta, koji bi mogli narušiti ugled državnog organa i povjerenje građana u njegov rad.
Kodeksom su propisani i standardi odijevanja na radu, pa su svi zaposleni u državnim organima dužni da primjereno poslovima koje obavljaju, budu prikladno i uredno odjeveni i da načinom odijevanja na radu ne narušavaju lični ugled i ugled državnog organa.
Ne smiju ni da izražavaju političku, vjersku ili drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njegovu nepristrasnost:
“Službenik koji je ovlašćen za odlučivanje u upravnom postupku o pravima i obavezama građana i pravnih lica, prilikom donošenja odluka postupa u okviru datog ovlašćenja, rukovodeći se prvenstveno javnim interesom”.
Šefovi zaduženi da spriječe korupciju
Autori kodeksa definisali su i pravila ponašanja u međuljskim odnosima, koji se moraju zasnivati na “uzajamnom poštovanju, povjerenju, saradnji, pristojnosti i odgovornosti”. Jedina odredba koja se tiče korupcije podrazumijava da je “neposredni rukovodilac dužan da preduzima potrebne mjere radi sprečavanja korupcije ili drugih oblika nedozvoljenog ponašanja”.
Predviđeno je i osnivanje Etičkog odbora kojem se građani mogu žaliti zbog povrede etičkih standarda i pravila ponašanja službenika i namještenika.
Etički odbor će imati predsjednika i četiri člana, od kojih su četiri predstavnici zaposlenih u oblasti pravosuđa, državne uprave, službe Skupštine i jedan predstavnik “reprezentativne sindikalne organizacije koja ima veći procenat zaposlenih u organima”. Članove odbora bira Vlada na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Galerija
Bonus video:
