Leševi životinja, kosti i koža koji se već neko vrijeme nezakonito odlažu na Ćemovskom polju prijete da zaraze stanovništvo koje živi u blizini, a državni organi nikako da se dogovore čija je nadležnost upravljanje tom vrstom otpada.
Prebacivanje nadležnosti sa jedne službe na drugu traje već neko vrijeme, a iz NVO „Green home“ upozoravaju da životinjski ostaci u blizini Stočne pijace i Proleterske ulice na Starom aerodromu mogu izazvati širenje zaraze.
„Pored brojnih problema stanara Proleterske ulice, koja se graniči sa Ćemovskim poljem, sa nelegalnim odlaganjem auto otpada, različitih vrsta komunalnog otpada i svakodnevnog paljenja guma, ta lokacija postaje i odlagalište otpada životinjskog porijekla“, naglašava Jovana Janjušević iz “Green home”.
Kosti životinja odlažu na najbližu lokaciju
Problem je, kako je kazala, nastao zbog neadekvatnog mehanizma države da riješi problem stočne pijace i pijačnih prodavaca koji u nehigijenskim uslovima ubijaju životinje zarad prodaje, dok kosti odlažu na najbližu lokaciju.
Pokušaji da nezakonito odlaganje životinjskih ostataka prijave nadležnom organu ili inspekciji nijesu dali rezultate.
„Nakon prijave problema Komunalnoj policiji, ona se oglasila nenadležnom i prijavu proslijedila Veterinarskoj inspekciji, koja se takođe oglasila nenadležnom jer je u pitanju javna površina. Obrazloženje je da nemaju zakonskog osnova za inspekcijski nadzor. Isti je slučaj bio i sa prijavom koja je upućena Ekološkoj inspekciji, koja nas je ponovo uputila na Veterinarsku inspekciju“, kazala je Janjušević.
Ona je upozorila da neadekvatno uklanjanje, bacanje u prirodu ili na neprilagođenu deponiju, zakopavanje i nestručno paljenje čvrstog životinjskog otpada može izazvati zarazu lokalnog stanovništva. Da problem nije jednostavno riješiti govori i činjenica da jame grobnice za spaljivanje organskog otpada u Crnoj Gori ne postoje.
„Ni zakonska legislativa nije do kraja zaokružena. Podzakonski akti, pravilnici koji bi konkretizovali Zakon o veterinarstvu nijesu doneseni"
„Ni zakonska legislativa nije do kraja zaokružena. Podzakonski akti, pravilnici koji bi konkretizovali Zakon o veterinarstvu nijesu doneseni. Ta vrsta otpada je izuzeta iz Zakona o upravljanju otpadom, a da pri tom nije obrađena niti posebnim zakonima ili podzakonskim aktima. Takođe, ova problematika nije regulisana ni Planom o upravljanju otpadom od 2008. do 2012. godine“, ističe Janjušević.
Bez odgovora Komunalne policije
U Ministarstvu održivog razvoja i turizma kazali su “Vijestima” da nijesu nadležni za tu vrstu otpada i uputili su na Veterinarsku upravu.
Veterinarska inspekcija je na pitanja “Vijesti” odgovorila da nije upoznata sa problemom odlaganja životinjskih ostataka na Ćemovskom polju, ali i da je u tom slučaju problem u nadležnosti Komunalne inspekcije, dok su iz Komunalne policije odbili da bilo što govore.
Iz Veterinarske uprave su kazali i da postoji potreba da se dosadašnji način odlaganja nus proizvoda životinjskog porijekla unaprijedi i uskladi sa principima EU, kao i da je planirano donošenje Zakona o upravljanju nus proizvodima životinjskog porijekla. Oni su najavili da je u okviru MIDAS Projekta - Svjetske banke u toku izrada Fizibiliti studije kojom će se odrediti najprihvatljiviji način za upravljanje otpadom životinjskog porijekla.
Gdje ide otpad iz klanica?
Preduzetnici koji posjeduju klanice, kako su kazali „Vijestima“ iz Veterinarske uprave, moraju posjedovati ugovor o odvoženju otpada životinjskog porijekla sa komunalnim preduzećima opština u kojima se nalaze. Tako se, kako tvrde, u Podgorici ostaci deponuju na deponiji „Livade“na Koniku.
„Green home“ je, međutim, dobio drugačije informacije. Kako je kazala Janjušević, iako postoje nezvanične informacije da ugovori kojim se životinjski otpad deponuje na toj lokaciji i kasnije prekriva krečom, iz d.o.o.„Deponije“ kazali su da se na „Livadama“ ne skladišti ta vrsta otpada.
„Iz „Deponije“ su kazali da ih niko iz klanica nije zvao da odloži životinjske ostatke, niti po njihovim riječima postoji mjesto specijalizovano za odlaganje te vrste otpada"
„Iz „Deponije“ su kazali da ih niko iz klanica nije zvao da odloži životinjske ostatke, niti po njihovim riječima postoji mjesto specijalizovano za odlaganje te vrste otpada. Zaključak je da ih manji preduzetnici zakopavaju, posipaju krečom u najboljem slučaju ili bacaju u rijeke taj otpad”, ukazuje Janjušević.
Devet objekata za obradu i konzerviranje
Prema podacima Veterinarske uprave, u Crnoj Gori je registrovano devet objekata za obradu i konzerviranje sirove, mokro soljene goveđe kože i jedan objekat za sakupljanje i obradu vune.
U toj upravi napominju da su preduzetnici koji se bave tim djelatnostima dužni da sklope ugovore sa lokalnim komunalnim preduzećima i leševe uginulih životinja uništavaju na gazdinstvima i uz nadzor Veterinarske inspekcije - zakopavanjem.
Zakonom o veterinarstvu zabranjeno je bacanje leševa životinja u rijeke, druge vodene tokove ili odvode, kao i ostavljanje na putevima, otvorenim prostorima, u šumi ili na nekom drugom mjestu.
Galerija
Bonus video:
