U Ministarstvu pravde tvrde da se ne plaše da bi predsjednik države i ministar pravde mogli da zloupotrijebe ovlašćenja, koja su im data Predlogom zakona o pomilovanju.
Novim rješenjima predsjedniku države omogućava se da pomiluje osuđene za bilo koje, pa i za najteža krivična djela, bez prethodnog postupka, a ministar pravde je ovlašćen da po službenoj dužnosti može da pokrene postupak "oslobođenja od krivičnog gonjenja", takođe za bilo koje krivično djelo i bilo koga.
"Presuda je morala biti pravosnažna da bi neko lice moglo da podnese molbu za pomilovanje. Sada, predsjednik države ima pravo da odluči, i kad nije sproveden postupak za pomilovanje, koji može biti po molbi osuđenog ili po službenoj dužnosti"
Socijaldemokratska partija, sa druge strane, predložila je da Skupština donese zakon o amnestiji, kojim bi od izdržavanja kazne bili oslobođeni jedino osuđeni za krivična djela klevete i uvrede.
Pomoćnik ministra pravde Slavica Rabrenović pojašnjava da je "pomilovanje" akt milosti i da se u svakom konkretnom slučaju ipak vodi računa kome se daje, pa se zbog toga smatra da nema mjesta strahu od eventualnih zloupotreba ovlašćenja.
"Ne plašim se takvih zloupotreba, jer sam veliki broj tih predmeta obrađivala. Imamo puno spisa, ipak se vodi računa i o ličnosti i on nam je glavni osnov donošenja ostvarivanja ljudskih prava i sloboda i interes građanina. Mislim da neće biti, naprotiv, mislim da će veća odgovornost biti predsjednika i ministra pravde i da će kada budu odlučivali o tome dobro voditi računa", kazala je Rabrenović "Vijestima".
Pojasnila je da predsjednik države ima ovlašćenja na pomilovanje koje mu je određeno Ustavom i da to njegovo pravo niko ne može ograničiti, kao i da su novim tekstom iz tog "upravnog postupka" isključili sudsku vlast, koja je jednom donijela odluku i nema više potrebe da se izjašnjava: "Jer bi to značilo da ponovo donose presudu".
"Ustavna odredba je da predsjednik daje pomilovanje bez pokrenutog postupka, znači bez molbe. I ranije do 1998. godine predsjednici su imali pravo Ustavom da daju pomilovanje. Normalno da će svaki predsjednik, voditi računa računa za koja će djela i kada dati pomilovanje", rekla je ona i dodala da Ministarstvu godišnje pristigne do 280 predmeta za obradu, a koji se tiču pomilovanja.
Rabrenović je pojasnila da predsjednik države do sada nije mogao dati pomilovanje bez mišljenja suda ili predloga ministra pravde, a postupak se pokretao po molbi osuđenog ili ovlašćenih lica koji imaju pravo da podnesu molbu.
"Presuda je morala biti pravosnažna da bi neko lice moglo da podnese molbu za pomilovanje. Sada, predsjednik države ima pravo da odluči, i kad nije sproveden postupak za pomilovanje, koji može biti po molbi osuđenog ili po službenoj dužnosti", rekla je ona.
Prema njenim riječima uslov za predsjednika države je da se "strogo drži zakona koji to propisuje", što nije novina.
Pisanje novih tekstova o pomilovanju, koje daje predsjednik i amnestiji koju daje Skupština, uslijedilo je nakon što je novinaru TV Vijesti Petru Komneniću postala izvršna zatvorska kazna zbog krivičnog djela klevete pošto je odbio da prethodno plati novčanu kaznu.
KO će biti pomilovan?
U obrazloženju novog Zakona o pomilovanju se navodi da će se institut pomilovanja primijeniti i na zahtjeve građana, koji se odnose na izrečene presude od strane Saveznog suda u periodu od 1998. do sticanja nezavisnosti Crne Gore.
Ona je rekla da se radi o presudama koje su 1988. i 1989. donijeli sudovi na teritoriji Crne Gore. Rabrenović je rekla da ne može da saopšti protiv koga su i zbog čega vođeni ti postupci, zato što su tajni podaci i propisana je zaštita ličnosti podataka.
Te osobe će se, kako je kazala, sama javiti kada zakon stupi na snagu i tražiće pomilovanje molbom ili će predsjedik o tome odlučiti.
Galerija
Bonus video:
