Koliko ima porodica i pojedinaca koji su u stanju socijalne potrebe i kojima država mora da pomogne još se pouzdano ne zna, a projekat izrade socijalnih kartona, koji bi dao odgovor na to pitanje, još nije ni urađen, iako se o njemu godinama priča.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja, koje je nosilac projekta Socijalni karton, posao je povjerilo ekspertima Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), čiji tim je sproveo analizu dosadašnjeg rada na projektu i dao preporuke za nastavak posla. Procjenjuje se da je za završetak posla, koji bi se radio fazno, potrebno četiri godine i najmanje četiri miliona eura.
Ne postoje podaci o samohranim roditeljima koji primaju socijalnu pomoć, koliko onih koji primaju pomoć živi u udaljenim ruralnim područjima ili koliko dugo pojedinci primaju pomoć
"U ovom trenutku Ministarstvo ulaže velike napore da utvrdi da li najsiromašnija domaćinstva primaju socijalnu pomoć. Izrada ISSS bi uvjerila donatore zainteresovane za finansiranje u sistem socijalne pomoći da svoju podršku kanališu prema najsiromašnijima", navodi se u dokumentu.
"Vijestima" je iz Ministarstva saopšteno da je Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte imenovao Odbor koji će upravljati projektom i čiji je zadatak, između ostalog, da formira ekspertski tim koji će se, na operativnom nivou, starati o realizaciji projekta i u saradnji sa UNDP-om Crna Gora, definisati iznos sredstava namijenjenih za realizaciju ovog projekta.
Zbog izuzetno visokih troškova, čija procjena je rađena na osnovu međunarodnog iskustva, eksperti UNDP su Vladi ponudili izradu ISSS u fazama od kojih bi prva trajala dvije godine, koštala bi 1,28 miliona eura, a podrazumijevala bi izradu elektronskog socijalnog kartona kojim bi se povezale nadležne institucije.
Iz Vlade, tačnije kabineta vicepremijera Vujice Lazovića, predlog smatraju dobrim jer bi se čak i uštedjelo oko 600.000 eura, jer su ranije procjene pokazivale da bi za prvu fazu trebalo 1,9 miliona. U dokumentu se navodi da bi se sa izradom prve faze moglo početi već tokom ovog mjeseca, a da bi trajala do drugog kvartala 2014. godine.
Tokom daljih faza bi se, kako se navodi u dokumentu, izgradio internet servis uključenih institucija za razmjenu podataka, izgradili kapaciteti i tehnička infrastruktura, kao i upravljanje projektom. Sav posao bi, kako procjenjuje UNDP, mogao biti završen tokom 2016. godine.
Sav posao preko centara za socijalni rad
Ministarstvo rada i socijalnog staranja je, kako je saopšteno “Vijestima”, u proteklom periodu preko centara za socijalni rad prikupljalo dokumentacije potrebne za ostvarivanje prava za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice i dječjeg dodatka kako bi se provjerila osnovanost korišćenja tih prava.
"Na osnovu podataka dostavljenih od centara za socijalni rad, evidentiran je prestanak prava za 74 porodice korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, što u odnosu na 13.954 porodice koje su koristile navedeno pravo za septembar 2011. godine čini 0,53 odsto", saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva.
Razlozi za prestanak prava, kako je rečeno, nijesu bile zloupotrebe, već promjene u imovinskom statusu koje su uslovile prestanak korišćenja tog prava.
"Ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje porodice ne zavisi samo od sistema socijalne i dječje zaštite, već dijelom i od funkcionisanja drugih sistema. Radi se o činjenicama koje su od uticaja za ostvarivanje prava, a o njima ne postoji službena evidencija, pa samim tim se ne može obezbijediti odgovarajući dokaz da bi se korišćenje ukinulo", pojašnjeno je iz Ministarstva.
Unapređenje sistema socijalne zaštite u narednom periodu, kako je rečeno, zavisiće od unapređenja okvira koji uređuju oblast ostavinskog postupka, evidentiranja nelegalnih objekata, posjedovanja pokretne imovine koja nije registrovana, obavljanja neregistrovane djelatnosti kao samostalne djelatnosti i drugo.
UNDP: Neke porodice generacijama zavisne od socijalne pomoći
Eksperti UNDP-a su dali i procjenu situacije kada je u pitanju socijalna pomoć i Crnoj Gori.
"U okviru postojeće 'socijalne baze podataka' nije moguće vidjeti koliko radno sposobnih pojedinaca koristi socijalnu pomoć. Nije moguće razvrstati podatke prema strukturi porodica koje primaju pomoć, broj djece u tim porodicama, gdje one žive, stanuju li u sopstvenom ili iznajmljenom stanu. Ne postoje podaci o samohranim roditeljima koji primaju socijalnu pomoć, koliko onih koji primaju pomoć živi u udaljenim ruralnim područjima ili koliko dugo pojedinci primaju pomoć jer su socijalni radnici saopštili da postoje porodice sa višegeneracijskom zavisnošću od socijalnih davanja, ali ne znamo njihovu učestalost", navodi se u analizi stanja.
Navedeno je i da se ne mogu izvesti ni podaci o socijalnim davanjima, nema uvida u koja su to socijalna davanja i u kojem iznosu ih prima jena porodica.
"Postojeći informacioni sistem ne nudi nikakve informacije o posjedovanju poljoprivrednih mašina, autombila ili o korisnicima koji su odbili ponuđeno zaposlenje ili doobuke Zavoda za zapošljavanje", navodi se, između ostalog, u analizi.
Bonus video:
