opasni otpad

Niko neće deponiju u svom dvorištu

Iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrde da je tome doprinijela "neinformisanost i namjerno ili nenamjerno plasiranje pogrešnih informacija"
137 pregleda 0 komentar(a)
KAP kombinat aluminijuma, Foto: Arhiva Vijesti
KAP kombinat aluminijuma, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 01.05.2012. 19:03h

Građani crnogorskih opština u kojima su predložene lokacije za odlaganje opasnog otpada ne žele deponiju u njihovoj blizini, a iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrde da je tome doprinijela "neinformisanost i namjerno ili nenamjerno plasiranje pogrešnih informacija".

Samostalni savjetnik u Agenciji Boris Nišavić kazao je "Vijestima" da su nakon organizovanih javnih rasprava povodom početka projekta "Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje" očekivali su negativne reakcije i otpor građana.

Iz Crne Gore prošle godine je prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine izvezeno 4.400 tona opasnog otpada I to uglavnom akumulatora, baterija, otpadne aluminijska šljake i ostatke od mehaničkog tretmana otpada

"Agencija je već više puta istakla, da konačan predlog o izboru lokacije u okviru projekta koji se sprovodi sa Svjetskom bankom, ne znači sigurnu izgradnju, jer predložena lokacija mora proći procedure za prostornu plansku dokumentaciju, procedure za ocjene kvaliteta sa stanovišta zaštite životne sredine i ostale relevantne crnogorske propise", objasnio je on.

Iz nevladine organizacije "Green home", sa druge strane, kao odgovorne za otpor građana vide Vladu koja, kako tvrde, do sada nije pokazala da je u stanju da upravljaju opasnim otpadom na pravi način.

"Građani imaju pravo kada sumnjaju u efikasan način rješavanja problema opasnog otpada, jer nadležni do sada nijesu pokazali da su u stanju da izrade i upravljaju opasnim otpadom na pravi način. Praksa upravljanja otpadom u Crnoj Gori je na izuzetno lošem nivou. Zakonodavna i planska dokumenta u ovoj oblasti se ne poštuju, praksa reciklaže otpada je zanemarljiva, dok postoji samo jedna donekle funkcionalna sanitarna deponija za cijelu Crnu Goru", ocijenila je ona.

Ipak, ne pronalaženja lokacije za odlaganje opasnih vrsta otpada, priča ona, imaće najviše efekte finansijskog karaktera.

"Moraćemo da izvozitimo otpad što će zahtijevati veliki novac i to je cijena koju će Vlada, a nadamo se ne i njeni građani, platiti za nemaran odnos i propuste u upravljanju opasnim otpadom. Praksa izvoza je već ustaljena u zemljama u regionu i Evropi, na primjer Irska izvozi 48 odsto opasnog otpada, dok Crna Gora ima manje iskustva sa tim", kazala je Kovačević. Iz Green home su upozorili i na to da ne postoje procjene o vrsti I količini otpada iz domaćinstava, ali ni iz industrija.

"Postoje proizvoljne procjene o godišnjoj proizvodnji u granicama od 250 do 3.000 tona otpada iz domaćinstava. Slično važi i za industrijski otpad koji je deponovan u količini od oko 2 069 400tona, od čega je oko 2 miliona deponovano samo na odlagalištu nikšićke Željezare", kazala je Kovačević.

Iz nevladine organizacije "Green home", sa druge strane, kao odgovorne za otpor građana vide Vladu koja, kako tvrde, do sada nije pokazala da je u stanju da upravljaju opasnim otpadom na pravi način

Osim nagomilanog otpada na različitim odlagalištima ona je upozorila na nepravilno termičko, biološko, fizičko i hemijsko obrađivanje. Tako se, kako je kazala, na odlagalištima nalaze različite miješane kategorije opasnog i neopasnog otpada što proces remedijacije čini još složenijim i skupljim.

Iz Crne Gore prošle godine je prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine izvezeno 4.400 tona opasnog otpada I to uglavnom akumulatora, baterija, otpadne aluminijska šljake i ostatke od mehaničkog tretmana otpada. Država nema obavezu plaćanja izvoza, već su to troškovi proizvođača otpada. Cijena zavisi od vrste otpada, destinacije, načina prerade.

Studije za izbor lokacije do kraja maja

U okviru projekta za odlaganje opasnog otpada predloženo je deset lokacija - Regionalna deponija, Šumani, Borovica i deponija maljevac u Pljevljima, KAP i regionalna deponija Livade u Podgorici, regionalna deponija Možura u Baru, kao i Željezara, regionalna deponija i Boksiti u Nikšiću. Studiju za izbor lokacije na kojoj će biti izgrađeno nacionalno postrojenje za upravljanje otpadom, kako je kazao Nišavić, potpisano je sa belgijskom kompanijom "Join venture ECOREM" i hrvatskom "Hidroplan".

On je dodao da je cilj da se identifikuju budući zahtjevi u vezi sa tretmanom i odlaganjem opasnog otpada, identifikuje odgovarajuća lokacija, procjene troškovi detaljnih analiza programa, projekat, dozvole za rad I građevinske radove za isplativo odlganje opasnog otpada.

"Tek nakon izrade konačnog izvještaja od strane tih kompanija biće poznato koliko će koštati izgradnja postrojenja za upravljanje opasnim otpadom na nacionalnom nivou. Predviđeno je da konačni izvještaj bude urađen do kraja maja 2012.godine", kazao je Nišavić.

Preporučujemo za Vas