Nikšićani o korupciji: Najviše u opštini, SO, tužilaštvu, najmanje u medijima, NVO...

„Građani Nikšića smatraju da Vladine institucije imaju generalno najviši stepen percepcije korupcije. Ono što je iznenađujuće je da je zdravstvo na dnu ljestvice kada je korumpiranost u pitanju."
217 pregleda 1 komentar(a)
Nikšić, Foto: Svetlana Mandić
Nikšić, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 23.05.2018. 12:48h

Nikšićani smatraju da su Opština, Skupština Opštine, lokalna javna preduzeća i tužilaštvo, sektori gdje je korupcija najprisutnija, dok su NVO sektor, obrazovanje i mediji, najmanje korumpirani.

To su rezultati istraživanja koje su sproveli Defendologija i Centar za političku edukaciju iz Nikšića u sklopu projekta „Korupcija na nultu opciju“.

„Građani Nikšića smatraju da Vladine institucije imaju generalno najviši stepen percepcije korupcije. Ono što je iznenađujuće je da je zdravstvo na dnu ljestvice kada je korumpiranost u pitanju. U istraživanju od 2012. zdravstvo je bilo na samom vrhu ljestvice korumpiranih sektora“, kazala je na konferenciji za novinare Tamara Miljanić, sociolog istraživač.

Takvi rezultati su ih naveli na pomisao da sugrađanima u dovoljnoj mjeri nije jasno šta je to sve koruptivna radnja i šta sve obuhvata davanje mita, ali i nada da su odavno shvatili da je „tradicionalno“ davanje poklona kao znak zahvalnosti zaposlenima u zdravstvenom sektoru ipak mito.

Miljanić je istakla da se za šest godina stav sugrađana vrtoglavo promijenio kada je u pitanju podatak da li bi se upuštili u davanje mita ili bilo koji oblik koruptivne radnje da bi došli do rešenja problema ili usluge.

„Dok su 2012. najpozitivnija tačka našeg istraživanja bili odgovori da se većina ispitanika ne bi podvrgla koruptivnim radnjama, bez obzira o kakvom problemu da je riječ, ovogodišnji rezultati nam govore nešto potpuno suprotno. Skoro 70 odsto ispitanika bi se najčešće podvrglo koruptivnim radnjama da bi dobilo bolju ljekarsku uslugu, a blizu dvije trećine njih da bi se zaposlilo“, kazala je Miljanić.

Ono što je dobro, prema njenim riječima, je da skoro 68 odsto ispitanika u poslednjih 12 mjeseci niko nije ponudio novac za vršenje određene usluge, a od onih koji su imali takvo iskustvo (10,4%), tek 1,6 odsto njih se upustilo u ovu protivpravnu radnju. Da su obje strane odgovorne za primanje/davanje mita smatra 63 odsto ispitanika, dok se preko 44 odsto njih izjasnilo da je korupcija u Nikšiću veoma rasprostranjena.

„Prema mišljenju naših sagovornika skoro 60 odsto njih smatra da ćete sigurno doći do željenog rezultata ako imate jake partijske veze, a preko 53 odsto njih da ćete to postići 'tradicionalnim' davanjem mita“, kazala je Miljanić.

Građani Nikšića su djelimično upoznati sa načinima na kojim mogu prijaviti korupciju, a jednak broj njih se izjasnio da bi, ali i da ne bi prijavio korupciju da ima neke informacije o istoj. Oni koji bi prijavili korupciju to bi prvo uradili preko Agencije za borbu protiv korupcije, a zatim preko medija, dok, kada je riječ o ovom problemu, najmanje povjerenja imaju u tužilaštvo i NVO sektor.

„Onaj dio ispitanika koji ipak ne bi prijavio korupciju kao razlog najčešće navode nepovjerenje da će autoriteti reagovati po prijavi, zatim to što smo mala sredina i svi se poznajemo i nekako smo povezani, kao i nepovjerenje da će prijava zaista ostati anonimna“, navela je Miljanić.

Loš životni standard, ekonomska kriza i nezaposlenost, smatraju ispitanici, su glavni uzroci rasprostranjenosti korupcije u Nikšiću. Skoro 70 odsto ispitanika nije čulo ili ne zna da Opština Nikšić sprovodi određene akcije usmjerene na borbu protiv korupcije, dok polovina njih smatra da je neefikasnom po tom pitanju.

„Ono što je zabrinjavajuće je da preko 71 odsto ispitanika nije čulo za Lokalni akcioni plan za borbu protiv korupcije koji je izradila Opština Nikšić“.

Istraživanje, koje je obuhvatilo 250 ispitanika starijih od 18 godina, ozbiljnost problema korupcije je rangiralo na šestom ili sedmom mjestu, dok su najznačajniji problemi sa kojima se Nikšić u ovom trenutku suočava nezaposlenost i ekonomska kriza.

"Problem korupcije je, za šest godina, sa 16 odsto pao na 2.6 odsto, ali u korist nezaposlenosti“, istakla je Miljanić. Jelena Milić, koordinatorka projekta koji finansira Evropska unija, kazala je da problem koji se pokušava riješiti pomenutim projektom jeste mali stepen javnosti i transparentnsti rada lokalne samouprave, kao i nizak stepen zainteresovanosti građana Nikšića u funkcionisanju rada lokalne samouprave.

„Specifičnost problema ogleda se u tome što kontinuitet jedne te iste političke strukture u vršenju vlasti stvara dobre pretpostavke za stvaranje korupcije pogotovo one koja se naziva sistemska“, kazala je Milić.

Pored pomenutog istraživanja, u sklopu projektra koji traje do oktobra, planirane su radionice sa srednjoškolcima na temu korupcije, kao i organizovanje tribine za građane.

Bonus video: