Od oktobra prošle godine kada je direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Milan Radović „Vijestima“ kazao da oko 100 radnika te ustanove nema ugovor na neodređno, što je suprotno Zakonu o radu, kao i da će to biti riješeno u narednih dvadeset dana, prošlo je pola godine.
Jedina izmjena je što se broj onih koji rade po ugovoru na određeno uvećao za 2,5 puta, pa ih je sada više od službenika koji imaju ugovore u skladu sa Zakonom o radu na neodređeno.
"U ZIKS-u je zaposleno ukupno 505 službenika i namještenika od čega 250 na neodređeno i 255 na određeno vrijeme", odgovoreno je „Vijestima“ iz te ustanove.
Da se u ZIKS-u krši Zakon o radu jasno je po članu 26 tog zakona u kom je precizirano da je poslodavac dužan da ugovor o radu zaključen na određeno transformiše u ugovor na neodređeno, ako zaposleni nastavi da radi po isteku roka za koji je zaključen ugovor o radu i ako on pristane na takvo zaposlenje.
Ista prava - iste obaveze
U odgovoru koji potpisuje Radović navodi se da svi službenici zaposleni u ZIKS-u uživaju ista prava i imaju iste obaveze i da svi koriste godišnji odmor bez obzira na radno pravni status i u skladu sa Planom korišćenja godišnjih odmora kojeg donose načelnici organizacionih jedinica.
Uvidom u dokumentaciju službenika oni su konstatovali da i oni koji su zaposleni na određeno vrijeme koriste bolovanje, plaćeno odsustvo i sva prava koja ih po zakonu sljeduju.
"Zbog nedovoljnog broja izvršilaca skoro svi službenici godišnji odmor koriste iz dva dijela. Svi zaposleni službenici i namještenici primaju regres i topli obrok koji se posljednje dvije godine obračunava svakog mjeseca uz redovnu zaradu, odnosno sastavni su dio zarade.
Da li će biti primljeni novi službenici i namještenici, zavisi od broja izvršilaca koji će biti sistematizovani novim pravilnikom, navodi se u odgovoru
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, koji je Radović pominjao i prije pola godine, a za koji se čeka saglasnost kako bi u skladu sa njim i riješili radno pravni status zaposlenih „urađen je i stavljen u proceduru dobijanja saglasnosti još u junu 2011. godine”, navodi se u odgovoru.
"Pravilnik je istovremeno na davanje mišljenja dostavljen Upravi za kadrove, Ministarstvu pravde i Ministarstvu finansija. U julu iste godine, saglasnost na predloženi tekst Pravilnika dala je Uprava za kadrove. U međuvremenu, donijet je Zakon o državnoj upravi kojim je predviđena nova organizacija državnih organa, između ostalog pripajanje nekih samostalnih državnih organa ministarstvima koja su do tada vršila nadzor nad radom tih organa.
U januaru 2012. godine, Vlada je na osovu navedenog Zakona donijela Uredbu kojom je definisano koji organi i dalje ostaju samostalni, a koji nastavljaju da ostvaruju svoju funkciju u okviru nekog ministarstva. Kako ZIKS nastavlja sa radom u okviru Ministarstva pravde, to podrazumijeva novu organizaciju i Ministarstva i ZIKS-a, pa je u toku izrada novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u Ministarstvu pravde.
Da li će biti primljeni novi službenici i namještenici, zavisi od broja izvršilaca koji će biti sistematizovani novim pravilnikom, navodi se u odgovoru. Oni su pojasnili da se svim zaposlenima naknada za prekovremeni rad uredno isplaćuje, a da oni koji žele, umjesto novčane nadoknade mogu dobiti slobodne dane.
Potrebno još radnika
U toj ustanovi smatraju da je broj zapolsenih nedovoljan.
"Imajući u vidu činjenicu da je posljednjih godina zabilježen značajan trend rasta lica koja su smještana u ZIKS-u po osnovu izvršenja kazne zatvora, odnosno pritvora, a naročito znatno izmijenjenu strukturu tih lica po osnovu vrste krivičnih djela koja su izvršili ili osumnjičeni, motiva i načina izvršenja, recidiva, strukture ličnosti, zatim trijaže tih lica po objektima, smatramo da je broj izvršilaca nedovoljan.
Novim Pravilnikom o sistematizaciji projektovan je broj izvršilaca prema stvarnim potrebama, što podrazumijeva povećanje u odnosu na broj trenutno zaposlenih izvršilaca, navodi se u odgovoru koji je “Vijestima” dostavljen iz ZIKS-a i u kojem se navodi da u toj ustanovi “ kontinuirano rade na poboljšanju uslova rada”.
Inspekcija zaštite na radu bez ingerencija
Iz uprave ZIKS-a negirali su da zaposleni radno vrijeme provode u prostorijama koje su nekada bile samice.
"Ni sada niti u bilo kojem periodu postojanja Zavoda, službenici Sektora obezbjeđenja nijesu boravili u prostorijama koje su nekada bile samice. U svakom objektu postoje adekvatne prostorije u kojima oni obavljaju svoje radne zadatke”, saopšteno je iz ZIKS-a.
Nadležnim inspekcijama je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković na Dan dostojanstvenog rada 7. oktobra prošle godine poslao podatke, koje je dobio putem anonimnih dojava iz ZIKS-a.
Keković je „Vijestima“ kazao da su se obratili Upravnoj inspekciji i Inspekciji zaštite na radu, sa namjerom da razotkriju „interregnum, koji postoji kada je u pitanju nadležnost i postupanje u predmetima koji se tiču zaštite na radu i uslova rada državnih službenika i namještenika“
Iz odgovora Inspekcije zaštite na radu zaključuje se da oni nemaju nadležnost nadzora nad poštovanjem tih prava zaposlenih u državnim organima. Oni su Uniju uputili na Upravnu inspekciju koja se u odgovoru dostavljenom Uniji, a u koji su „Vijesti“ imale uvid, nijednom riječju nije osvrnula na pitanje uslova rada.
Iz Unije je rečeno da je posebno simptomatičan odgovor Upravne inspekcije.
Nekoliko službenika ZIKS-a “Vijestima” je potvrdilo da nijesu ista pravila za sve koji tu rade
"Na naš eksplicitan zahtjev da se ugovori o radu koji su zaključeni sa zaposlenima na određeno vrijeme, a zatim godinama više nijesu obnavljani, prevedu u ugovore o radu na neodređeno vrijeme, umjesto da postupe po tada važećem članu 26 ZOR-a, Upravna inspekcija nam saopštava da “za ocjenu stanja i planirani inspekcijski nadzor mora da sačeka okončanje postupka donošenja novog akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizacij”, rečeno je iz USSCG.
“Vijesti” su i ranije pisale da dio radnika ZIKS-a koji su tu zaposleni od 2006. ili 2007. godine nema regulisan radno-pravni status, odnosno da njihov radni status godinama nije utemeljen ugovorom o radu, kao nužnim zakonskim aktom bez kojeg njihov radni odnos nije legalan. Nekim radnicima navodno ugovori nijesu obnavljani od 2006. a zbog toga oni ne smiju insistirati na poštovanju svojih osnovnih prava.
Nekoliko službenika ZIKS-a “Vijestima” je potvrdilo da nijesu ista pravila za sve koji tu rade, kao i da ne smiju tražiti svoja prava jer bi najvjerovatnije ostali bez posla.
Deste centi za MUP, ali nema odgovora
Od nadležnih za nadzor u državnim ustanovama, Odsjeka za inspekcijski nadzor, Ministarstva unutrašnjih poslova „Vijesti“ nisu dobile odgovor na pitanja poslata elektronskom poštom, uprkos tome što su 9. aprila dostavili rješenje kojim se novinaru „Vijesti“ dozvoljava pristup informacijama nakon što se shodno Uredbi o naknadi troškova u postupku za pristup informacijama u korist Budžeta Crne Gore uplati 0,10 eura.
Dokaz o uplati troškova postupka poslat im je elektronskom poštom istog dana, a u rješenju koje su dostavili „Vijestima“ navodi se da će tražene informacije dostaviti poštom u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja, a nakon uplate troškova postupka.
Bez odgovora od Upravne inspekcije ostala su pitanja da li je Upravna inspekcija postupila u skladu sa zahtjevom Unije slobodnih sindikata i Zakonom o radu i naložila da zaposleni koji su tokom nadzora zatečeni bez regulisanog radno-pravnog statusa dobiju rješenje o stalnom radnom odnosu.
Nije bilo odgovora ni na pitanja da li je upravni inspektor tokom nadzora primijetio određene nepravilnosti i ako jeste da li je neko od odgovornih u ZIKS-u kažnjen zbog povrede Zakona o radu i koje su konkretno nepravilnosti utvrđene i da li su starješinama organa izdati nalozi za otklanjanje nepravilnosti.
Takođe, nije odgovoreno ni da li su tokom nadzora ispitani zaštita na radu i uslovi rada zaposlenih u ZIKS-u, a ako jesu, da li je u tom dijelu bilo nepravilnosti, tačnije da li su utvrđene povrede zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite na radu, da li su upravni inspektori nadležni za ispitivanje zaštite na radu i uslova rada i ako jesu da li su kvalifikovani, tačnije da li imaju specifična zvanja za takvu vrstu nadzora.
Galerija
Bonus video:
