Kada je Branko Striković prošle godine u apoteci kupio sok od aronije koji je platio 33 eura zainteresovao se za biljku koja je poznata kao sibirska borovnica.
"Kada sam vidio kakva sve ljekovita svojstva ima ova biljka koja ne traži niti neke posebne uslove niti zemljište odlučio sam da firmu koja se godinama bavila veleprodajom prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje usmjerim ka podizanju zasada aronije i distribuciji njenih proizvoda", kaže Branko.
"Kada sam čuo kakvo ljekovito dejstvo ima aronija odlučio sam da krenem sa ovom plantažom. Na 5.000 kvadrata posadio sam oko hiljadu sadnica i nadam se da će to biti ono pravo. Očekujemo pomoć i od Ministarstva poljoprivrede, ali i ako ona izostane ipak neću odustati”
Ideju je odmah sproveo u djelo – svoju firmu "Puljkovac" je preregistrovao, a na imanju u rodnom selu Bijela u Šavniku posadio 200 sadnica aronije.
"U oktobru sam iz Poljske naručio 5.000 sadnica i odlučio da tražim kooperante zainteresovane za aroniju koja spada u red vodećih zdravih i ljekovitih biljaka. Prvi kooperant je Pavle Božović, a pored njega ima još njih koji su zainteresovani da ovi pionirski koraci zažive", kaže Branko, dok sa Božovićem razgleda prvu plantažu aronije u Crnoj Gori.
Pavle koji živi u Miločanima, sedam kilometara od centra Nikšića, bavi se trgovinom i nada se da će posao sa aronijom da zaživi.
"Kada sam čuo kakvo ljekovito dejstvo ima aronija odlučio sam da krenem sa ovom plantažom. Na 5.000 kvadrata posadio sam oko hiljadu sadnica i nadam se da će to biti ono pravo. Očekujemo pomoć i od Ministarstva poljoprivrede, ali i ako ona izostane ipak neću odustati", samouvjereno kaže Pavle kome komšije i rođaci već traži pokoju sadnicu.
"Nije aronija toliko nepoznata biljka koliko ljudi misle. Čuli su mnogi za njena ljekovita svojstva i traže sadnice. Istina traže da kupe nekoliko komada, jer im ekonomska situacija ne dozvoljava da ozbiljnije krenu sa poslom. Međutim, ako bi bili animirani određenim subvencijama od Vlade vjerujem da bi i njihovo interesovanje bilo veće”, ubijeđen je Božović.
Striković se obratio Ministarstvu poljoprivrede od koga očekuje podršku. Kako još uvijek nije usvojen agrobudžet ne zna se kolike će biti premije za sadnju aronije.
“Ljudi dolaze kod mene i interesuju se za subvencije, a ja još ne znam kakve i kolike će one biti. Pored Pavla imam i jednog kooperanta u Župi, a namjeravam da u mom selu posadim još hiljadu sadnica. Naredne sedmice mi stiže još tri hiljade sadnica, a ljudi su zainteresovani da znaju da li će im makar sadnice biti besplatne. Kada ovo zaživi, a vjerujem da hoće, namjeravam da otvorim pogon za preradu i proizvodnju proizvoda od aronije”, priča Branko o planovima.
Ako je čovjek uporan i ako nađe prave ljude za saradnju onda, smatra on, i ideja može da zaživi. To bi značilo, nada se, i povratak ljudi na selo.
“Ljudi treba da se okrenu selu i proizvodnji hrane jer ova zemlja nema budućnosti ako se ne bude proizvodila hrana. Ali, ako čovjek hoće da se preko noći obogati onda ne treba da krene sa aronijom, jer plantaža ne nudi bogatstvo već zaradu za lijep život. A ne treba zaboraviti da zdravlje nema cijenu”, poruči Striković.
“Ova biljka bi trebalo da bude budućnost Crne Gore. Već su je prozvali ‘crnogorskom borovnicom’, jer za razliku od drugih biljnih kultura ne zahtijeva previše truda”, kaže Božović.
I Sandra Kovačević, dipl. ing. voćarstva i vinogradarstva, koja radi u firmi “Puljkovac”, smatra da je aronija kao stvorena za Crnu Goru.
Imamo uslove, iskoristimo ih
"Hranljiva i ljekovita svojstva, kao i lak način gajenja i održavanja, uspijevanje na zemljištima koja su nepodesna za druge vidove poljoprivredne proizvodnje, visoki prinosi i cijene plodova i prerađevina aronije, samo su neki od razloga zbog kojih ovu biljku treba uzgajati. Da li postoji bolji spoj od ekološke države i voćne vrste koja nema potrebu za bilo kakvim vidovima zaštite. Zašto pored "vranca" ne stvoriti još jedan brend po kojem ćemo biti poznati. Imamo uslove, iskoristimo ih", kazala je Kovačević.
Prvi plodovi, biljke koja se može saditi kako u ravničarskim tako i u planinskim predjelima, očekuju se tri godine nakon sadnje, a od pete do sedme puni prinos od desetak kilograma. Kilogram sibirske borovnice, koja je pravi ekološki proizvod, jer ne traži nikakvu hemijsku zaštitu, pošto nije poznata nijedna bolest koja može da joj šteti, košta od dva do pet eura, zavisno od kvaliteta roda, ponude i tražnje.
Indijanci prvi prepoznali ljekovita svojstva
I za zdravlje, i za ljepotu Indijanci su prvi prepoznali ljekovita svojstva aronije.
Rusko-carski istraživači i moreplovci su biljku iz Sjeverne Amerike zasadili na područje Sibira, pa odatle naziv sibirska borovnica. U drugoj polovini 20. vijeka biljka stiže i u sjeverne djelove Istočne Evrope.
"Teško je nabrojati sva ljekovita svojstva aronije. Ona ima antikancerogeno dejstvo, pomaže kod glavobolja i migrena, popravlja krvnu sliku i "čisti" krv, poboljšava cirkulaciju, smanjuje povišen krvni pritisak, vraća loš holesterol u normalu. Ona takođe smanjuje tegobe kod upaljenih i proširenih vena, poboljšava lučenje hormona i reguliše rad štitne žlijezde, liječi dijabetes, upalu žučne kese, urinarne infekcije", ističe Kovačević.
I to nije sve. Aronija čisti jetru od masnoće i regeneriše je i kod teških oboljenja, skraćuje zarastanje rana i vrši njihovu dezinfekciju, sprečava bakterijske i virusne infekcije. Dobra je i za ljepotu – smanjuje prisustvo bora i strija, uklanja tamne fleke od sunca i ispucale kapilare.
Bonus video:
