Lazović: Protiv smo ACTA sporazuma

Lazović je to saopštio na početku Konferencije o ACTA sporazumu koja se održava na Ekonomskom fakultetu
0 komentar(a)
Ažurirano: 28.03.2012. 13:07h

Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije je rezervisano prema ACTA sporazumu i sigurno će biti protiv ako Crna Gora bude trebalo da se izjasni, rekao je resorni ministar Vujica Lazović.

Lazović je stav Ministarstva saopštio na početku Konferencije o ACTA sporazumu koja se održava na Ekonomskom fakultetu.

Evropa i okruženje mjesecima dižu glas za i protiv ACTA, organizuju proteste, predavanja… a konferencija koja se održava, prvi je zvaničan događaj koji se u Crnoj Gori organizuje na temu spornog sporazuma, koji prijeti da će promijeniti prirodu interneta kakvog poznajemo.

ACTA je međunarodni trgovinski sporazum protiv falsifikovanja. U tajnosti su ga pet godina pripremale najveće svjetske sile. Sporazum je proteklih mjeseci naišao na žestoko protivljenje javnosti Evropske unije (EU) zbog odredbi koje omogućavaju drakonske kazne. Njemačka i Holandija, odnedavno i Slovenija, zamrzle su ratifikaciju ili su odložile potpisivanje do daljeg. SAD, Japan, Australija, Kanada, Južna Koreja, Singapur su, takođe, među potpisnicama.

Od 27 članica EU, njih 22 su potpisale taj sporazum, koji je usmjeren na sprečavanje on-line krađe i piraterije, ali ga još nisu ratifikovale. EU se nakon toga suočila sa nekoliko stotina protestnih skupova, te sa peticijom koju je potpisalo oko dva miliona ljudi i javnom osudom potpisivanja sporazuma.

Od 27 članica EU, njih 22 su potpisale taj sporazum, koji je usmjeren na sprečavanje on-line krađe i piraterije.

„Kao ministar za informaciono društvo jesam za zaštitu autorskih prava i smatram da u slučaju ACTA treba tražiti model koji će biti balans između nastojanja da se, sa jedne strane zaštite ta prava, a sa druge da se zaštiti sloboda pojedinca na internetu“, kazao je nedavno “Vijestima” Lazović.

ACTA na sud

Osnivač Piratske stranke iz Švedske, Rick Falkvinge, otkrio je da ACTA ide na direktno glasanje, iako je najavljeno kako će ići na Evropski sud pravde.

Kako javlja Gadgeterija, konačna odluka odbora u Evropskom parlamentu je zaobilaženje suda pravde i guranja odluke čim prije.

Sporazum ACTA odlučili su da daju na sud pravde zahvaljujući protestima širom Evrope.

Komisija je na sudu htjela da traži mišljenje u kolikoj je mjeri ACTA "kompatibilna" sa ljudskim pravima i poveljama EU.

Falkvinge je naveo kako su parlamentarci i Komisija sve to brižljivo odradili.

Kaže da su čekali da se protesti smire, dopuštenje odlože i izvođenje ovakvog poteza u najkraćem mogućem roku.

Galerija