Savjet AZLP-a odbija da kazni Markovića

Kontrolor Agencije za zaštitu ličnih podataka utvrdio da je Vlada nezakonito objavila spisak činovnika koji su tužili državu koja ih je zakinula za naknade iz radnih odnosa
95 pregleda 1 komentar(a)
Duško Marković, Foto: Boris Pejović
Duško Marković, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 17.05.2018. 09:56h

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) odbio je da prekršajno kazni Vladu, iako je utvrdio da je nezakonito objavila spisak činovnika koji su tužili državu koja ih je zakinula za naknade iz radnih odnosa.

Kontrolori AZLP su 4. aprila ove godine izvršili nadzor, a Vlada je odmah nakon toga sa sajta povukla spisak, iako je premijer Duško Marković ranije tvrdio da nijesu kršili zakon pošto nema matičnih brojeva službenika.

Savjet je na sjednici prije dva dana odbio inicijativu svog člana Radenka Lacmanovića da se premijer prekršajno kazni kao odgovorno lice u Vladi.

“Smatram da je na ovaj način nanijeta šteta građanima, koja bi morala biti valorizovana između ostalog sankcijama protiv Vlade,” rekao je on “Vijestima”.

Na sajtu Vlade sredinom marta ove godine je objavljena informacija o sudskim postupcima u kojima postupa zaštitnik imovinsko-pravnih interesa i odlivu novca od 1. novembra do 31.decembra 2017. Dokument sa koga je po nalogu premijera skinuta oznaka tajnosti, sadrži imena onih koji su lani tužili državu, a to su uglavnom službenici javne administracije.

Marković je 8.marta na sjednici, kako je prenio njen Biro za odnose s javnošću, zatražio da sa materijala do naredne sjednice Vlade ukloni oznaka tajnosti kako bi “građani znali kakav je odnos pojedinih državnih službenika prema državnom novcu”.

Taj problem otvoren je lani izviđajima protiv advokata koji navodno u sprezi sa službenicima čine štetu po budžet, jer su sudski troškovi veći od onih iz radnih sporova zbog kojih se tužbe i podnose.

U izvještaju o izdacima iz budžeta za sudske sporove po osnovu radnih odnosa, DRI je u martu 2016. objavila da je 50,2 miliona eura naplaćeno iz Trezora od 2012. do 2014.

Samo prošle godine, država je izgubila sporove vrijedne 11,6 miliona eura, navodi se u Izvještaju zaštitinika imovinsko-pravnih interesa države, koji je objavljen sredinom ovog mjeseca.

Nadzor AZLP je pokrenut po prijavi službenika Uprave policije, čije je ime takođe javno objavila Vlada.

Lacmanović kaže da je kolegama ukazao na „nekonzistentnost u odlukama Savjeta, jer smo imali konkretan zahtjev za zaštitu prava”, dok je zahtjev za prekršajno kažnjavanje podnijet tamo gdje je Agencija postupala po službenoj dužnosti.

“To je u slučaju bivšeg ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića, gdje je AZLP podnijela zahtjev za izricanje prekršajne kazne. I to je jedini slučaj kažnjavanja visokog državnog funkcionera,” rekao je on.

Savjet AZLP je utvrdio da je bivši ministar opozicije u prelaznoj Vladi prekršio Zakon o zaštiti podataka jer je članovima Koordinacionog tijela MUP-a za sprovođenje izbora, dostavio kopije Centralnog biračkog spiska.

Danilović je ranije imenovao to Koordinaciono tijelo, a sporno je bio uglavnom što su u njemu bili I NVO aktivisti koji su na ovaj način došli u posed CBS.

Za nezakonitu obradu ličnih podakata Zakon o zaštiti lilnih podataka propisuje kazne od 500 do 2.000 eura.

Pešić tvrdila da su presude javne, kontrolor pitao kako Vlada raspolaže njima

Generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić, koja je prisustvovala nadzoru AZLP-a navela je da su „presude javne, pa samim tim i imena podnosioca tužbi, kao i da je Vlada objavljivanjem Informacije o pokrenutim parničnim postupcima pred sudovima učinila javnim i transparetnim i sa istih skinula oznaku tajnosti, pa samim tim ne vidi povredu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“.

Kontrolor Agencije je, međutim, zaključio da za objavljivanje podataka ne postoji zakonski osnov kao ni saglasnost lica za objavljivanje njegovih ličnih podataka, te da sudskim presudama ne raspolaže Vlada.

U inicijativi AZLP, po kojoj ne nadzor i vršen, službenik policije navodi da on i porodica strepe za svoju budućnost „zbog objavljenih ličnih podataka, a naročito u kontekstu u kojem su objavljeni ti podaci, jer se radi o sporovima protiv države Crne Gore“.

Bonus video: