Muslimani u Crnoj Gori i formalno-pravno dobili su pravo da svakog petka, tačno u podne, prekinu sa svim aktivnostima i posvete se centralnoj molitvi – Džuma namazu, nose na svim mjestima tradicionalne kape i marame i da se sa njima fotografišu za lična dokumenta, ali i da, preko Mešihata Islamske zajednice (IZ) osnivaju svoje škole, a u javnim ustanovama koriste pravo na posebnu ishranu.
To je vjernicima IZ u Crnoj Gori omogućio Ugovor koji su potpisali reis Rifat Fejzić i premijer Igor Lukšić, a na koji je ta vjerska organizacija dugo čekala.
Fejzić je istakao da nije očekivao da će IZ za godinu dobiti sve što je tražila.
Fejzić je istakao da nije očekivao da će IZ za godinu dobiti sve što je tražila, dok je Lukšić kazao kako Crna Gora, potpisivanjem sporazuma o uređenju odnosa sa islamskom zajednicom (IZ), dokazuje da ima šta da ponudi u evropskim integracijama, i to kao država koja promoviše toleranciju i različite vrijednosti.
Potpisani Ugovor, zaključen na neodređeno vrijeme, garantuje pravo IZ da slobodno komunicira i održava veze sa Islamskim zajednicama, institucijama i organizacijama u drugim zemljama, posebno uvažavajući istorijske veze sa Islamskom zajednicom u Republici Turskoj.
Dokument reguliše i pitanje imovine, koje je dugo opterećivalo odnose države i te vjerske organizacije: “Postojeća imovina IZ koja u ovom trenutku nije uknjižena, upisaće se na zahtjev IZ u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore”.
U vojsci, u policiji...
S druge strane, određeno je i da se restitucija dobara, oduzetih ili nacionalizovanih bez odgovarajuće naknade, sprovede u skladu sa zakonom, a “uz prethodni dogovor sa kompetentnom vlašću IZ”. Tim povodom, a radi utvrđivanja nekretnina koje treba prenijeti u vlasništvo ili adekvatno nadokanditi, prema odredbama Ugovora, biće ustanovljena mješovita komisija.
Novi dokument, potpisan pola godine nakon Ugovora sa Svetom stolicom, omogućava Mešihatu IZ da ubuduće predlaže lokacije za gradnju džamijskih objekta, a pod uslovom da su “u skladu sa prostorno-planskim dokumentima nadležnih organa Crne Gore”.
Posebna halal ishrana, pripremom odgovarajućih namirnica za potrebe islamskih vjernika, obezbijediće se u vojsci, policiji...
Novina je i to što Ugovor omogućava IZ pravo na osnivanje vjerskih škola i obrazovnih institucija višeg novoa za potrebe školovanja vjerskog osoblja, a IZ se priznaje pravo na brigu o vjernicima koji se nalaze u vojsci i u policiji, ali i onima koji se nalaze u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu zaštitu i pomoć, bilo javnog ili privatnog tipa.
“Posebna halal ishrana, pripremom odgovarajućih namirnica za potrebe islamskih vjernika, obezbijediće se u vojsci, policiji, zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, bolnicama...”, navodi se u Ugovoru.
Taj dokument definiše i pravo vjernika da im se kod poslodavca otvori prostor za “korišćenja odmora radi ispoljavnja vjerske molitve koja se vrši petkom”.
Povjerljivo će Vladu obavještavati o novom reisu
Ugovor obavezuje IZ da, nakon što se izvrši izbor kandidata za budućeg poglavara te vjerske organizacije, ali prije njegovog imenovanja, o tome “na povjerljiv način, obavijesti Vladu Crne Gore”.
S druge strane, u slučaju donošenja naredbe za sprovođenje istrage o imamu ili drugom vjerskom službeniku zbog krivičnog djela predviđenih Krivičnim zakonikom, Crna Gora se obavezala da će omogućiti da “sudske vlasti o tome prethodno obavijeste Mešihat”.
Lukšić: Teže će ići sa pravoslavcima
Upitan kada će biti potpisan ugovor o definisanju odnosa sa pravoslavnom zajednicom, premijer Igor Lukšić je objasnio da se “taj sporazum ne razlikuje od ostalih, jer je pravoslavna zajednica u Crnoj Gori podijeljena”.
“Tu bi morali razmatrati mogućnost potpisivanja dva ugovora, ili otvaranje širokog dijaloga na koji način je moguće riješiti pitanje pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, kazao je Lukšić. Prema njegovim riječima, potrebno je definisati odnos koji neće značiti zadiranje u ustavnu odvojenost države i vjerskih institucija:
“Vlada mora definisati odnos sa vjerskim zajednicama koje djeluju i koje imaju sjedište u Crnoj Gori. To treba da bude jedna vrsta okvira koji će poslužiti za kasnije razgovore, pitanja koja se načinju podrazumijevaju mnogo duži proces od nekoliko mjeseci”.
Bonus video:
