Parlamentarni dijalog je jedino rješenje za novonastalu pat poziciju, nakon što članovima Sudskog savjeta (SS) istekne mandat, a ne mogu biti izabrani novi iz redova uglednih pravnika jer ne postoji dvotrećinska većina u Skupštini, smatraju u Udruženju pravnika Crne Gore i Sudskom savjetu.
Ministarstvo pravde nije odgovorilo na pitanja “Vijesti” kako će to biti prevaziđeno, dok će iz Vrhovnog suda stav biti dostavljen danas.
Ustavnim amandmanima i novim Zakonom o sudovima i Sudskom savjetu za izbor članova SS potrebna je dvotrećinska, odnosno tropetinska većina poslanika, koju je teško obezbijediti s obzirom na to da dio opozicije bojktuje parlament.
Problematična su četiri člana iz redova uglednih pravnika, dok je proceduru izbora sudija Sudski savjet već otpočeo. Pored njih osmoro, u SS-u je po funkciji predsjednica Vrhovnog suda i ministar pravde.
Za izbor sadašnjih članova Savjeta glasao je prije četiri godine, pored poslanika tadašnje vladajuće koalicije, i dio njihovih kolega iz opozicionog SNP-a.
Predstavnici Venecijanske komisije, na čiji predlog su i usvojena ovakva rješenja, razgovarali su prošle sedmice sa predstavnicima sudske vlasti i Vlade. Završni sastanak bio je sa vicepremijerom Zoranom Pažinom, koji je i ministar pravde. Iz njegovog resora međutin nijesu odgovorili na pitanje na koji način će biti prevaziđen problem izbora članova SS u Skupštini i da li je razgovor sa predstavnicima VK rezultirao napretkom.
“Za očekivati je da participanti u parlamentu, posebno oni koji su bili nosioci ustavotvornog procesa, nakon završetka tekućih izbornih ciklusa otvore proces parlamentarnog dijaloga, i omoguće da ne nastupi blokada sistema izbora sudija.
U međuvremenu se iz reda sudija mogu izabrati četiri nova člana Sudskog savjeta i koji kao takav, može, u kraćem roku, vršiti minimum svojih aktivnosti,” predlaže Branislav Radulović, potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević objasnio je da “moguće rješenje nije u produžnju mandata, jer je on utvrđen Ustavom”:
“Treba govoriti o nečemu što je nastavak rada, prelazni period kako kod ostalih grana vlasti, i to imamo u Ustavu u prelaznim odredbama”, rekao je on za Televiziju Crne Gore.
Vukčević kao rješenje vidi “politički dijalog” jer je “Ustav dobro svih građana i moramo se navikavati da postižemo dogovor”.
“S druge strane, da li je vrijeme da se mijenja Ustav, nikad nije preuranjeno, ali ustavni dijalog moraju graditi svi u društvu. Takođe, ne smijemo zaboraviti da živimo u društvu koje je politički podijeljeno, gdje stalno imamo izbore i nemamo taj nivo pravne svijesti koja bi tvorila dvotrećinsku većinu. Optimalno rješenje je graditi dijalog, razmišljati i o promjeni ove odredbe Ustava, u temeljnom radu analizirati njegove manjkavosti. Tome ne treba pristupati ishitreno”, rekao je Vukčević za javni servis.
Dvotrećinska većina je zbog depolitizacije sudske vlasti
Radulović podsjeća da su “definisane većine, upravo proizvod saradnje sa VK” i da su propisane “sa namjerom da se depolitizuje izbor nosioca sudske vlasti”. “Prijedlozi da se, u cilju rješavanja trenutnog problema otvori postupak promjene Ustava su u ovom trenutku nerealni, jer se manji probem ne može riješiti otvaranjem većeg. U drugoj ravni – u primjeni datog modela, u kojoj i jeste izvor problema, očito je problem nepostojanje političkog dijaloga unutar parlamenta, koji je osnov da bi se sproveo Ustavom zadati model izbora, kao jedan od uslova za ispunjavanje zahtjeva iz pregovaračkog procesa za poglavlja 23 i 24”, rekao je on.
Bonus video:
