REKTOR UCG

Miranović: Jeftinije školarine kad Vlada odriješi kesu

Većinu studentskih zahtjeva smatram opravdanim i vjerujem da odražavaju stvarne probleme s kojima se suočavaju studenti u Crnoj Gori
76 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 05.01.2012. 08:59h

Zahtjev studenata da školarine pojeftine teško je ostvariv bez povećanja budžeta Univerziteta Crne Gore, ocijenio je rektor Predrag Miranović.

U intervjuu za „Vijesti“ Miranović je kazao da su sopstveni prihodi UCG glavni razlog zbog kojeg Vlada odbija da poveća budžet državnoj visokoškolskoj ustanovi.

On je nagovijestio tešku godinu kada je riječ o finansijama, objelodanivši da će besparica negativno uticati i na kvalitet nastave.

„Već se odražava na onim fakultetima koji se oslanjaju na angažovanje profesora sa strane, a zbog štednje su njihove dolaske sveli na jedan u mjesec dana. Čak se i nastava povjerava saradnicima koji nijesu stekli akademsko zvanje. Međutim, to nije dominantna pojava, naprotiv.

Problem je što se na onim fakultetima koji se oslanjaju na sopstveni kadar, nedostatak novca rješavao povećanjem broja sufinansirajućih studenata, ali to nije praćeno adekvatnim angažovanjem dodatnog broja profesora. Odnos broja studenata po jednom profesoru postao je neprimjereno veliki i to mora da se odrazi na kvalitet.

Paradoksalno možda zvuči, ali upravo je taj izvor prihoda proteklih godina pomogao, zbirno gledano, da se uslovi studiranja na UCG poboljšaju“, kazao je Miranović.

• Da li će svi fakulteti Univerziteta normalno poslovati sljedeće godine zbog manjeg budžeta, koji, kako ste ranije kazali, nije dovoljan ni za isplatu ličnih primanja?

Predlogom zakona o budžetu za 2012. godinu UCG opredijeljeno je 13,29 miliona eura. U Vladi su predvidjeli mogućnost da Univerzitet izmiri razliku između iznosa sredstava za bruto zarade predviđen budžetom i iznosa utvrđenog Granskim kolektivnim ugovorom za Univerzitet.

To znači da ćemo morati da izmijenimo dosadašnji način finansiranja univerzitetskih jedinica, odnosno da drugačije raspodijelimo novac iz budžeta unutar Univerziteta. Nadam se da ćemo takvim izmjenama obezbijediti normalno poslovanje svih fakulteta.

• O čemu je konkretno riječ, da li će u raspodjeli sredstava više novca dobiti fakulteti koji ne ostvaruju prihode?

To je model finansiranja koji sam predložio Upravnom odboru. Svakoj jedinici je iznos neophodan za isplatu bruto zarada umanjen za 20 procenata prihoda od školarina, što znači da svaka jedinica treba da sa toliko novca učestvuje u pokrivanju zarada svog osoblja.

Takođe, od prihoda iz zajedničke kase Univerziteta, svakoj jedinici se prenosi dio sredstava. Tako se fakultetima umjetnosti prenose sredstva u visini 13 odsto prenesenih sredstava za bruto plate stalno zaposlenih, jedinicama prirodnih i tehničkih nauka 9 procenata, a fakultetima društvenih i humanističkih nauka 7. Nijesam zadovoljan modelom koji sam predložio, ali je to u narednoj godini iznuđeno rješenje.

• Koliko su fakulteti prihodovali u 2011. godini, koliko je od tog novca dobio Univerzitet?

Za 11 mjeseci ove godine fakulteti su prihodovali od školarina i pružanja usluga na tržištu 9.857.113 eura, a od toga je u kasu Univerziteta preneseno 1.397.970 eura.

• Smatrate li da nadležni upravo zbog tih prihoda odbijaju da povećaju budžet Univerziteta?

Najviše iz tog razloga. Koliko su nam ti prihodi pomogli prethodnih godina, toliko nam sve više postaju kamen o vratu. Gledano iz ugla Vlade, ukupni budžet Univerziteta čine prihodi ne samo od državnog budžeta već i od školarina, od naučno-istraživačkih i obrazovnih projekata, pružanje usluga, pa i kapitalni dio budžeta koji realizuju i Vlada i Univerzitet.

Ako se tako gleda, ukupni budžet Univerziteta je povećan. Mi insistiramo da se ovi izvori prihoda ne miješaju i da se realizuju isključivo za namjenu za koju su i namijenjeni.

Sredstva iz budžeta opredijeljena za izvođenje nastave za budžetske studente su nedovoljna i pašće na teret drugih prihoda, i bojazan je da će se upravo iz tog razloga dodatni prihodi Univerziteta narednih godina smanjiti.

• Zašto onda nijeste javno podržali nedavne studentske proteste, kada je, između ostalog, zatraženo i povećanje budžeta Univerziteta?

Studenti jesu tražili povećanje budžeta, i to onog dijela koji dobijamo od države, i u tome ih maksimalno podržavam. S većim budžetom i njima će biti bolje.

Ipak mislim da je dominantan bio njihov zahtjev za smanjenje školarina, što čini značajan dio ukupnog budžeta Univerziteta, pa se njihov zahtjev oko školarina svodi na zahtjev smanjenja ukupnih prihoda Univerziteta. U ovim finansijskim pitanjima djelimično se nalazimo na istim, a djelimično na suprotstavljenim stranama.

• Smatrate li da su studentski zahtjevi opravdani?

Većinu studentskih zahtjeva smatram opravdanim i vjerujem da odražavaju stvarne probleme s kojima se suočavaju studenti u Crnoj Gori. Mislim da su opravdani samim tim što su ih identifikovali studenti i pokušaćemo da pronađemo najbolje načine za rješavanje vodećih studentskih problema.

• Da li bi i kako, s obzirom na manji budžet, mogao biti ispunjen zahtjev za smanjenje cijena školarina?

Upravni odbor je na prošloj sjednici imenovao komisiju čiji je zadatak da ispita sve mogućnosti za smanjenje visine školarina. Potrebno je sagledati koliko je takva mogućnost izvodljiva i na koji način se može sprovesti u djelo.

Pri tome, treba povesti računa o svim faktorima koji utiču na utvrđivanje visine školarina i kako će se eventualno smanjenje odraziti na funkcionisanje Univerziteta. Moje procjena je da pri ovakvom budžetu taj zahtjev teško da je ostvarljiv.

Razmrdali nas da riješimo goruće probleme

• Kako gledate na činjenicu da su se u vrijeme Vašeg mandata odigrali najmasovniji studentski protesti u posljednjih 20-ak godina?

Ne mogu da tvrdim da sam posebno doprinio tom događaju. Niti je neka konkretna odluka menadžmenta iritirala i izvela studente na protest, niti ih je menadžment organizovao.

• Pa zašto su onda studenti tako masovno izašli na ulice?

Tog dana, 17. novembra, studentima su se mnoge stvari poklopile. Međunarodni dan studenata koji su po ugledu na studente iz regiona željeli da obilježe protestima, blanko podrška Senata Univerziteta, poziv dekanima da toga dana ne planiraju nikakve aktivnosti, lijep dan.

Na to se nadovezalo vjerovatno i nezadovoljstvo opštom situacijom, što je sve dovelo do masovnog okupljanja studenata. Nisam stekao utisak da u nama vide suprotstavljenu stranu koja će ih sprečavati u ostvarenju svojih ciljeva.

Mislim da je zdravo za naše društvo što su studenti stekli samosvijest o tome koliko su značajni. Milo mi je što su nas malo razmrdali i pokrenuli da rješavamo njihove goruće probleme. Pozitivno gledam na proteste.

Galerija

Preporučujemo za Vas