OBAVEZA DRŽAVE

Manku čiste plac za remont jahti, a Baranima dovoze tone grita

Grit nema povećanu radioaktivnost niti je otrovan, ali u procesu pjeskarenja brodova „nakupi“ brojne štetne primjese
209 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.12.2011. 09:56h

Osnovni razlog zbog kojeg će se Barani „obradovati“ činjenici da će do daljeg u svom gradu biti domaćini za oko 30 hiljada tona grita upotrijebljenog za pjeskarenje brodova iz Jadranskog brodogradilišta Bijela, je potreba da država Crna Gora nakon skoro tri godine, ispuni svoju obavezu prema kanadskom milijarderu Piteru Manku i „očisti“ mu plac u Bijeloj na kojem će Mank napraviti remontni centar za jahte, potvrdio je Vijestima“ izvor upućen u ovu problematiku.

"Strani partner polako gubi strpljenje jer je remontni centar u Bijeloj odavno već trebalo da bude završen i stavljen u pogon. Bilo je predviđeno da Mankov drugi partner u ovom poslu, francuski „Compositeworks“ na oko tri hektara u Bijeloj napravi oko 25 hiljada kvadrata površine radionica za remont jahti sa dva travel lifta za izvlačenje tih brodova iz mora, ali od toga već godinama nema ništa zato što Jadransko brodogradilište i država Crna Gora nijesu uspjeli da riješe osnovni preduslov – oslobode lokaciju od tamo deponovanog grita", kazao je izvor „Vijesti“ ističući da Vlada, koja je u četvrtak donijela odluku da se dio grita iz Bijele preseli u Bar, sada hvata posljednji voz i pokušava da ne izgubi tu stranu investiciju.

Jadransko brodogradilište i Mankova kompanija „Adriatic Marinas“ koja u Tivtu gradi marinu za megajahte „Porto Montenegro“ svojevremeno su potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u otvaranje pogona za remont jahti u Bijeloj, vrijedan 10 miliona eura.

Brodogradilište je trebalo da uloži zemljište u sjeveroistočnom dijelu svog kompleksa, sada poznato pod kolokvijalnim nazivom Zarazno kako ga zovu radnici brodogradilišta jer je ovdje godinama nabacivan svakovrsni otpad od brodoremontnih radova.

Brodogradilište spakovalo vreće

Najveći problem u svemu tome je upotrijebljeni grit od pjeskarenja brodova koga je prije oko godinu dana kada je brodogradilište počelo da ga pakuje u tzv. džambo vreće, bilo oko 27 hiljada kubika ili oko 60 hiljada tona.

Crne gomile grita (mješavine pijeska i oštrih opiljaka metala koja se koristi da se pod pritiskom, njome obrađuju metalne površine brodskog trupa i na taj način čiste od ostataka stare boje, rđe i ostalih naslaga), godinama su poput malih brda stajale na Zaraznom i sa obale su se slobodno rasipale u more.

Grit sam po sebi nema povećanu radioaktivnost niti je otrovan, ali nakon što se upotrijebi u procesu pjeskarenja brodova, na sebi „nakupi“ brojne štetne primjese.

Grit sam po sebi nema povećanu radioaktivnost niti je otrovan, ali nakon što se upotrijebi u procesu pjeskarenja brodova, na sebi „nakupi“ brojne štetne primjese, posebno one iz hemijskog sastava brodskih boja, pri čemu su neki elementi iz tzv. antifouling boja za premazivanje podvodnog dijela trupa broda, nerijetko toksični. Stoga je upotrijebljeni grit kod nas klasifikovan kao opasan otpad, a Crna Gora ne raspolaže ni sa jednom deponijom koja bi ga mogla propisno primiti.

Stoga je Jadransko brodogradilište lani potpisalo ugovor sa splitskom kompanijom „Lalizas Marine“ o izvozu svih preostalih količina upotrijebljenog grita iz Bijele u Gvineju, ali se taj posao nije mogao realizovati u skladu sa odredbama međunarodne Bazelske konvencije koja definiše način izvoza i tretmana opasnog otpada. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Agencija za zaštitu životne sredine posumnjala je u validnost dokumentacije koju joj je predočila kompanija „Lalizas Marine“, a koja se ticala navodne saglasnosti vlasti Gvineje da prihvate otpad iz Crne Gore, pa je Agencija odbila da da zeleno svjetlo Splićanima za izvoz grita iz Bijele.

Transport do Bara

U svakom slučaju, više od 60 hiljada tona grita i dalje je tu, pa je Vlada odlučila da problem „privremeno riješi“ prebacivanjem polovine te količine u jedno od skladišta u Luci Bar.

Brodogradilište je u obavezi da sprovede tender za izbor najpovoljnije ponude i transportera koji će obaviti prevoz grita do Bara.

Brodogradilište je u obavezi da sprovede tender za izbor najpovoljnije ponude i transportera koji će obaviti prevoz grita do Bara.

Najlogičnija i najjeftinija varijanta svakako je pomorski transport brodom, budući da bi za prevoz 30 hiljada tona grita drumskim putem, trebalo ukupno oko 1.000 šlepera.

Kada će taj tender biti raspisan i kako će biti koncipiran, „Vijesti“ nijesu mogle dobiti informaciju jer predsjednik Borda direktora Jadranskog brodogradilišta Stanko Zloković nije odgovarao na brojne telefonske pozive.

Galerija

Preporučujemo za Vas