Predsjednica hrvatske Udruge za promociju prava pacijenata Đula Rušinović Sunara smatra da zaštitnici prava pacijenata ne smiju biti zaposleni u ustanovi na čiji račun se pacijenti žale.
Upravo za takvo rješenje su se odlučili čelnici zdravstva prije godinu dana, kada su Zakonom o pravima pacijenata propisali da zaštitnik bude na platnom spisku ustanove protiv koje dobija pritužbe.
Rušinović-Sunara je na okruglom stolu o zaštiti prava pacijenata napomenula da zaštinicima treba dati "licencu za rad, dobru platu i staviti ga u nezavisni položaj u sistem zdravstva".
"Mi u Svjetskoj udruzi za medicinsko pravo se ne slažemo sa time da to može raditi netko u sukobu interesa. Sukob interesa je problem kod svih zastupnika u svijetu, i nije jednostavno to riješiti, i u pitanju je politička odluka", kazala je ona, naglašavajući da "onaj koji prima novac iz Fonda zdravstva neće štititi pacijenta, štitiće sebe".
Lakićević: Zaštitnici najbolje poznaju svoju ustanovu
Pomoćnica ministra zdravlja dr Jadranka Lakićević, kazala je da rješenje da zaštitnik dolazi iz institucije u kojoj radi prisutno u mnogim državama.
"Zaštitnik dolazi iz ustanove gdje poznaje proces rada, poznaje kolege, može vrlo brzo i efikasno da sagleda svu situaciju, činjenice, okolnosti, zašto se desilo, kako se desilo, i da u nekom brzom razgovoru i sa tim na koga se odnosi pritužba, a i sa direktorom iznađe rješenje problema. Ono što je posebno važno je da direktor bude upoznat sa svakom pritužbom, jer mu to ukazuje gdje su mu slabe karike”, kazala je ona.
Rušinović-Sunara je pohvalila napore crnogorskih zdravstvenih vlasti na uspostavljanju instituta Zaštitnika prava pacijenata
Rušinović-Sunara je ipak pohvalila napore crnogorskih zdravstvenih vlasti na uspostavljanju instituta Zaštitnika prava pacijenata.
"Vrlo je pohvalno i pozitivno što se krenulo u taj posao. Dakako, ima jako puno posla na tome", rekla je ona, i napomenula da je u Hrvatskoj "posao" počeo još 2004. godine.
Najprije treba, savjetovala je Rušinović-Sunara crnogorske kolege, edukovati zaštitnike, kako bi imali zajedničke stavove u cilju rješavanja problema pacijenata na iste način.
Žale se na domove zdravlja
Lakićević je rekla da je u toku 2011. godine zaštitnicima prava pacijenata dostavljeno 396 pritužbi na medicinske usluge.
Od toga najveći broj žalbi odnosio se na primarnu zaštitu i rad domova zdravlja, 206, za sekundarni nivo bilo je 49, za tercijarni 131, dok se na hitnu pomoć žalilo 10 pacijenata.
Lakićević je kazala da se najveći broj pritužbi odnosi na neodgovarajuću komunikaciju između zdravstvenih radnika i pacijenata, neljubaznost, kao i duga čekanja za pojedine dijagnostičke i terapijske procedure.
U KC najviše žalbi zbog čekanja
Zaštitnik prava pacijenata u Kliničkom centru, dr Momčilo Jovović, kazao je da je tokom ove godine bilo oko 140 pritužbi na rad te ustanove.
Najviše njih, skoro polovina, odnosila se na dugo čekanje za pregled, dok su na drugom mjestu po učestalosti pritužbe zbog neljubaznosti medicinskog osoblja.
“Te pritužbe su se javljale u oko 15-20 odsto ukupnog broja pritužbi, što smatramo da je značajan broj. Jedan procenat pritužbi bio je u vezi sa dobijanjem informacija putem telefona, a vrlo mali procenat jedan ili dva odsto odnosio se na nestručnost ljekara”, rekao je Jovović, i naglasio da je više od 95 odsto pritužbi riješeno.
Galerija
Bonus video:
