virtuelni svijet

Anonimni pojedinci na Fejsbuku postaju javne ličnosti

Prema posljednjim statističkim podacima , na Fejsbuku je trenutno 44,47 odsto stanovništva Crne Gore
102 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 19.11.2011. 16:31h

Očigledno je da društvene mreže predstavljaju novi vid komunikacije kako za mlade, tako i za one starije.

Sudeći po broju ljudi koji sate provode na Fejsbuku stiče se utisak da ljudi danas jedva čekaju da stupe u kontakt sa drugim ljudima i da čeznu da im povjere skoro svaki trenutak sopstvenog života.

Međutim, ako pogledamo šta se dešava u realnosti imaćemo drugačiju sliku“, kaže za “Život” dr kiliničke psihologije Jelena Vlajković, profesorica na katedri za psihologiju u Nikšiću, kometarišući fenomen Fejsbuka kao jedne od najpopularnijih društvenih mreža u Crnoj Gori.

Prema posljednjim statističkim podacima (www.socialbakers.com), na Fejsbuku je trenutno 296.520 profila iz Crne Gore, što čini 44,47 odsto populacije.

"O čemu se ovdje radi?"

I dok ga neki koriste isključivo kao vid zabave, drugi u njemu vide odličan protok i izvor informacija, pitanje je šta se dešava sa realnim životom dok sate i sate provodimo na Fejsu?

Da, upoznajemo druge ljude preko Fejsbuka, međutim, da li baš virtuelni prijatelji mogu da pruže sve ono što je čovjeku potrebno?

Vlajković navodi da se ljudi sve manje druže, ona neophodna podrška drugih sve više izostaje.

„O čemu se ovdje radi? Da li sati provedeni na Fejsbuku govore o povećanoj potrebi za drugim ljudima ili je u pitanju nešto drugo? Već i površen pogled na stranice Fejsbuka ukazuje nam da ljudi, kroz tu društvenu mrežu, uglavnom prikazuju svoje javno „Ja“ i trude se da uobičajenim trenucima svog života daju status društvenog događaja. Tako anonimni pojedinci postaju javne ličnosti, a to je nešto što u ovim vremenima ima visoku cijenu. Drugi koji to čitaju i razgledaju fotografije postaju samo publika, a ne bliski sagovornici“, smatra Vlajković.

"I Fejsbuk ima nedostatke..."

Milena, koja ima 23 godine, kaže da Fejsbuk isključivo koristi po potrebi za dobijanje informacija koje su vezane za fakultet.

„Ponekad se dopisujem sa prijateljima koji su zbog studija van zemlje. Pored svojih prednosti, kao što su održavanje kontakata sa prijateljima, Fejsbuk kao i svaka društvena mreža ima i svoje nedostatke, može doći do zloupotrebe: npr. slika koje se postavljaju, kao i kontakti sa sumnjivim licima“, kaže Milena.

Sedamnaestogodišnja Kristina kaže kako jako puno vremena provodi na Fejsu.

„Mislim da je Fejs dobar za ubijanje dosade, zbog upoznavanja sa raznim ljudima. Pomoću njega širim krug prijatelja. Takođe, Fejsbuk koristim za igranje raznih vrsta igrica. Za sada, ništa loše kada je Fejs u pitanju ne vidim“, kaže Kristina.

Uticaj na mentalno zdravlje

Na pitanje kakav uticaj na mentalno zdravlje imaju Fejsbuk i razne društvene mreže, Jelena Vlajković kaže kako za mnoge ljude koji imaju probleme sa uspostavljanjem i održavanjem bliskosti sa drugim ljudima, Fejsbuk može da bude ljekovit – ljudi se tada osjećaju bolje, jer imaju utisak da su važni drugim ljudima.

Međutim, ako prijatelji na Fejsbuku zamijene prijatelje u realnosti i ako osoba izgubi potrebu da riješi svoj problem usamljenosti, to je loše za mentalno zdravlje.

Ako prijatelji na Fejsbuku zamijene prijatelje u realnosti i ako osoba izgubi potrebu da riješi svoj problem usamljenosti, to je loše za mentalno zdravlje

Vlajković napominje da u tom smislu može biti i koristan.

„Preko Fejsbuka davno izgubljeni prijatelji ponovo uspostavljaju kontakt. Ta činjenica je dobra za mentalno zdravlje, jer se čovjek suočava sa kontinuitetom sopstvenog života, što utiče i na osjećanje smisla života“, kaže Vlajković.

Napominje da Fejsbuk predstavlja samo jedan djelić života, a ne cijeli život.

„Ako se taj djelić života drži pod kontrolom i ako on ne služi da zamijeni druge lijepe stvari u životu, zaštitili ste se od njegovog negativnog dejstva, a iskoristili ste sve one prednosti koje Fejsbuk nesporno ima“, kaže ona.

Urušena porodična bliskost

Na konstataciju da se ponekad u našim porodicama može vidjeti slika da su svi ukućani zaokupljeni kompjuterima, Vlajković odgovara da „ako je svako od ukućana obuzet svojim virtuelnim svijetom, to ne može da bude dobro za porodičnu bliskost i porodično zajedništvo“.

„Virtuelni prijatelj ne može da vam pruži ono što je čovjeku potrebno: topao zagrljaj, prijateljski stisak ruke ili samo zajedničko ćutanje"

„U porodicama koje dobro funkcionišu, podrazumijeva se razmjena kako verbalnih sadržaja tako i razmjena osjećanja. A kako to postići kada je svaki član porodice provodi veći dio dana u svom virtuelnom svijetu?“, pita se Vlajković.

Virtuelni prijatelj zamjena za pravog?

O tome da li virtuelni prijatelji polako zamjenjuju prave, Vlajković kaže da ako se to dogodi, to „neće biti dobro za ljudski rod“.

„Virtuelni prijatelj ne može da vam pruži ono što je čovjeku potrebno: topao zagrljaj, prijateljski stisak ruke ili samo zajedničko ćutanje. Virtuelni prijatelji ne mogu da pruže ono što je čovjeku neophodno da bi ostao psihički i fizički zdrav“, kaže Vlajković.

Galerija