Pregovori između predstavnika sudstva i Vlade oko povećanja zarada sudskoj administraciji nastaviće se u ponedeljak, a istog dana biće donesena i odluka da li će se službenici i namještenici u svim crnogorskim sudovima odlučiti na totalnu obustavu rada od 7. novembra, ako se do tada ne dogovore sa Vladom. To je "Vijestima" rekao predsjednik sindikata pravosuđa Duško Zarubica.
Portparol podgoričkog Osnovnog suda Ibrahim Smailović i predsjednica sindikata podgoričkog Višeg suda Biserka Ivanović potvrdili su da su zaposleni u tim sudovima jednoglasno donijeli odluku da obustave rad za devet dana, ukoliko im se ne ispune zahtjevi za povećanjem zarada, a takvu odluku su za sada donijeli i službenici u Privrednom sudu, Sudskom savjetu i Osnovnom sudu na Cetinju.
Odluku o radikalizaciji štrajka je, osim dosadašnjeg neuspjeha u dogovorima s Vladom, dodatno isprovocirao dopis Ministarstva finansija, upućen predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i svim sudovima, prema kojem će oktobarske zarade zaposlenih biti umanjene za broj radnih sati tokom kojih su ovog mjeseca protestvovali zbog niskih zarada.
Dobili obavještenje o smanjenju plata
Predstavnik podgoričkog Osnovnog suda u pregovorima sa Vladom, Milivoje Gazivoda je rekao "Vijestima" da su dobili obavještenje da će im biti smanjene plate, kao i da poslodavac ima na to pravo.
Pooštrava se nezadovoljstvo zaposlenih, jer se njihovi zahtjevi ne rješavaju, a ne vide ni kada će dobiti od Vlade prihvatljivo rješenje
Predstavnik Sudskog savjeta u pregovorima sa Vladom Neven Gošović ocijenio je da su posljedice tročasovne obustave rada veoma negativne, te da ne može ni da zamisli koliko bi bile teške posljedice potpune obustave rada sudova.
"Mora se iskoristiti ovaj period do roka za radikalizaciju štrajka da se taj problem razriješi. Posljedice bi, i u finansijskom smislu, bile mnogo veće nego što su zahtjevi zaposlenih službenika i namještenika", smatra Gošović.
On je naveo da se pooštrava nezadovoljstvo zaposlenih, jer se njihovi zahtjevi ne rješavaju, a ne vide ni kada će dobiti od Vlade prihvatljivo rješenje.
"Dodatno nezadovoljstvo je izazvao i dopis Ministarstva finansija, što su doživjeli kao vid pritiska prema njima", naveo je on.
Ministarstvo finansija prihvata jednokratno povećanje
Predstavnici sudstva su na pregovorima s Vladom za 709 službenika koji primaju do 270 eura tražili zarade veće za 100 eura
"Osnov da bi došlo do prekida štrajka je da dođe do određenog povećanja zarada u odnosu na sve zaposlene službenike i namještenike. Sudstvo je posebna grana vlasti i država je u obavezi da obezbijedi materijalne uslove za rad sudstva, koji trenutno nijesu obezbijeđeni, pa se ne može očekivati ni njihova potrebna efikasnost", rekao je Gošović.
Predstavnici sudstva su na pregovorima s Vladom za 709 službenika koji primaju do 270 eura tražili zarade veće za 100 eura, a za 177 onih koji primaju više od 270 eura uvećanje od 80 eura, što je ukupno 86.980 eura iz budžeta.
Ministarstvo finansija odbilo je takav zahtjev, pristajući da da jednokratno po 80 i 100 eura, ali samo onim radnicima koji su najviše radili.
Dosadašnji štrajk odložio mnoga suđenja
Sudska administracija je prije deset dana radikalizovala štrajk sa jednog na tri sata obustave rada. Tokom ta tri sata suđenja se odlažu, a građanima nije dozvoljen ulaz u sudove.
Prosječna plata namještenika u sudu je 227 eura, državnim službenicima sa završenim pravnim fakultetom i položenim pravosudnim ispitom je 399, dok sekretari sudova zarađuju 415 eura. U crnogorskim sudovima radi 886 službenika i namještenika.
Za vrijeme jednočasovne obustave rada, koji je trajao od 30. septembra do 20. oktobra, samo u podgoričkom Osnovnom sudu je svakodnevno odlagano oko 75 suđenja, dok se za vrijeme tročasovne obustave rada, počev od 20. oktobra pa nadalje, u tom sudu svakodnevno odlaže oko 100 suđenja.
Novca za kongres ne fali
Portparol Vrhovnog suda Sanja Kalezić nije precizirala koliki su troškovi organizacije dvodnevnog kongresa "Dani crnogorskog sudstva", koji se održava u Budvi, u hotelu "Avala".
"Tek po završetku ćemo znati koliko košta, jer zavisi i od toga da li će svi doći", rekla je Kalezić.
Na pitanje "Vijesti" zašto se taj događaj ne organizuje u Podgorici, ona je navela da u glavnom gradu ne postoji adekvatan hotel za toliko ljudi.
"Nemamo hotele koji bi mogli da prime 300 ljudi, a ne bi mogli ni obezbijediti svim sekcijama da rade", rekla je ona.
Lukšić: Štrajkači će ostati bez dnevnica
Premijer Igor Lukšić apelovao je na zaposlene u sudstvu da ne radikalizuju štrajk, jer će im zarade, kako je kazao, biti umanjivanje za svaku neostvarenu dnevnicu.
"Apelujem da se ne radikalizuje štrajk, jer će to samo, nažalost, biti na štetu radnika, što podrazumijeva umanjivanje zarada za svaku dnevnicu koja nije ostvarena, što ne doprinosi dijalogu", rekao je Lukšić, nakon otvaranja rekonstruisanog graničnog prelaza Dobrakovo i Dračenovac.
Prema njegovim riječima, prvog januara kao i prvog jula ove godine bilo je usklađivanje zarada, a sljedeće će biti istih datuma naredne.
To, kako je kazao Lukšić, znači da će julska zarada od prošlogodišnje decembarske biti veća od 3,5 do deset odsto, u rasponu od prosječne do minimalne zarade.
"Nekoliko puta sam isticao, ali to izgleda ne dopire do javnosti, da je Crna Gora jedna od rijetkih, možda i jedina u kojoj plate, koliko-toliko rastu. Možemo nabrojati desetak zemalja u kojima plate padaju", rekao je on.
Lukšić je dodao da takvih slučajeva u Evropi trenutno nema, kao i da treba biti realan i vidjeti šta se može uraditi sa budžetom koji je na raspolaganju.
"Sve realne zahtjeve ćemo uvijek razmotriti i sprovesti, ali nećemo podlijegati populizmu na uštrb kvaliteta funkcionisanja administracije", rekao je Lukšić
Upitan da prokomentariše odluku o smanjivanju troškova koji se odnose na službene automobile, Lukšić je rekao da je Vlada prihvatila primjedbe i upozorenja koja su stizala tokom ljetnje sezone, ali i prije nje, i da je zato odlučeno da se dodatno troškovi smanje za najmanje deset odsto, kao i da se revidira vozni park.
"Vladina odluka je bila da se vozni park smanji za najmanje 20 odsto, što predstavlja od 200 do 300 vozila. Ili da se implementira model koji takođe postoji u nekim zemaljama, a to je da korisnici službenih vozila, koja nisu neophodna za funkcionisanje pojedinih službi, mogu da ih koriste ali da snose troškove, u koje spada porez, održavanje, registracija i slično", pojasnio je on.
Lukšić je kazao da je apsolutno netačno da se time može obezbijediti povećanje zarada, sve i kad bi se troškovi Vlade na službene automobile sveli na nulu.
"Sve realne zahtjeve ćemo uvijek razmotriti i sprovesti, ali nećemo podlijegati populizmu na uštrb kvaliteta funkcionisanja administracije", zaključio je on.
Galerija
Bonus video:
