Republički odbori oba sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata(USS) i Savezu sindikata(SS), nakon šest mjeseci neuspješnih pregovora i neozbiljnosti socijalnih partnera sa druge strane, donijeli su odluku o stupanju u generalni štrajk medicinara, bile su riječi predsjednika sindikata pri USS, dr Vladimir Pavićević, nakon kojih je uslijedio aplauz prisutnih članova sindikata.
Tako će zdravstveni radnici svih ustanova u Crnoj Gori 31. oktobra stupiti u generalni štrajk, i to je prvi put da su sindikalci iz obije centrale odlučni da zajedničkim snagama, na najradikalniji način krenu u borbu za svoje zahtjeve.
Samo hitni slučajevi
Pavićević je na konferenciji objasnio da generalni štrajk znači da će se u domovima zdravlja, bolnicama i klinikama primati samo hitni slučajevi.
“Mislim da će tada hitna pomoć i Urgenti centar KCCG biti preopterećeni”, kazao je Pavićević, i najavio da će medicinari štrajkovati dok god im se ne ispune zahtjevi.
“Mislim da će tada hitna pomoć i Urgenti centar KCCG biti preopterećeni”, kazao je Pavićević, i najavio da će medicinari štrajkovati dok god im se ne ispune zahtjevi.
“Najveća odgovornost je na menadžentima zdravstvenih ustanova, a ne na sindikalcima”, poručio je Pavićević predstavnicima državnih organa, koji će se “morati dobro uključiti u taj proces, kako građani ne bi ispaštali”.
Kasno ste se sjetili da pregovarate
Sindikalci poručuju da su spremni za razgovore, ali da ne prihvataju “ultimatum” Vlade da nema para.
Predsjednica sindikata zdravstva pri SSCG, dr Ljiljana Krivokapić, kazala je da je neposredno pred konferenciju dobila pismo od ministra zdravlja dr Miodraga Radunovića, u kojem on sindikalnce poziva na pregovore.
“Mi smo nekoliko mjeseci spremni na pregovore, ali nismo imali sa kim, ni sa čim, jer nam predlažete (Vladina verzija Granskog kolektivnog ugovora za tu struku) da nam smanjite i ono što trenutno imamo”, poručila je Krivokapić, ne krijući nezadovoljstvo dokumentom koji im je Vlada proslijedila prošle sedmice.
“Dići ćemo cijelu Crnu Goru na noge”, rekla je Krivokapić i pozvala ostale koji su nezadovoljni statusom u državi da podrže štrajk.
Medicinari zamjeraju predstavnicima Vlade jer je, kako su kazali, izostalo razmijevanje o važnosti usvajanja Granskog kolektivnog ugovora (GKU).
“Naše viđenje GKU smo završili još u martu, a Vi (Vlada) čak niste ni dolazili na pregovore”, kazala je Krivokapić, i dodala da sindikalci neće dozvoliti da pacijenti budu ugroženi.
“Dići ćemo cijelu Crnu Goru na noge”, rekla je Krivokapić i pozvala ostale koji su nezadovoljni statusom u državi da podrže štrajk.
Glavni zahtjev sidnikalaca je usvajanje GKU i vraćanje zarada na nivou iz 2009. godine, kada su primali za 20 odsto veće plate.
Ne interesuje nas prosjek
Sindikalci su komentarisali i konferenciju čelnika zdravstva, na kojoj su saopštili da su prosječne zarade medicinara veće nego ih predstavljaju sindikalci.
“Konferencija bez našeg prisustva nije bila korektna, trebalo je u lice da nas pogledate i da nam saopštite te podatke. To smo mi, to su naše zarade. Nećete nas posvađati objavljujući takve podatke”, poručila je Krivokapić, i dodala da je riječ o ciframa za sveukupan rad.
Sindikalac Ramo Gutić, po struci ekonomista, kazao je da zvanički podaci MONSTAT-a pokazuju da je bruto plata za avgust bila 694, dok je neto zarada bila 466 eura, pa je “suvišno komentarisati prezentovane podatke”.
Pavićević je rekao da zaposlene ne interesuje prosjek, već pojedinačna primanja, jer pojedini ljekari koji imaju enormno visoke plate, pa kad se sve zarade sabere, ne održava pravu sliku u zdravstvu.
“Molili smo ih da provjere primanja svih zaposlenih u zdravstvu i da vide koliko bi se racionalizacijom budžeta mogla napraviti ušteda i povećati plata svim zaposlenima”, kazao je Pavićević.
Ušteda bilo, a opet nema para
Krivokapić je podsjetila da su uštede napravljene otpuštanjem tehnoloških viškova u primarnoj zaštiti, kao i izmještanjem stomatologije u privatni sektor.
“Na našim zaradama nećete vršiti uštede. Smanjite svi sebi plate za onoliko koliko ste nama uzeli, pa ćete da vidite”, poručila je Krivokapićeva.
Pavićević je podsjetio da o tome koliko država ima para i na koji način se one troše dovoljno govori izvještaj Državne revizorske institucije, koja je utvrdila da pare poreskih obveznika često idu gdje ne treba.
Bonus video:
