STIGMA POSTOJI

U Crnoj Gori se mentalne bolesti još uvijek smatraju sramotom

" Porodica ne prepoznaje simptome, više to vidi kao hir osobe, tako da psihički bolesna osoba nema uporište u široj socijalnoj sredini" upozorava psihološkinja Verica Mirović
583 pregleda 0 komentar(a)
Centar za mentalno zdravlje, Foto: Luka Zeković
Centar za mentalno zdravlje, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 25.02.2019. 18:51h

U Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje piše da su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja u 2009. godini, sa 8.498 pacijenata liječenih u vanbolničkim i 2.345 u bolničkim službama, činili 1,1 odsto ukupnog vanbolničkog i 3,53 odsto ukupnog bolničkog liječenja u Crnoj Gori.

Psihološkinja u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Podogorica Verica Mirović kaže da, iako u nekoliko posljednjih godina ima pomaka, i dalje postoje stereotipi i otpor prema liječenju duševnih poremećaja.

" Mentalne bolesti gledaju se kao stid, nešto što se krije, o čemu se javno ne priča" kaže Mirović, naglašavajući da pacijenti zato uglavnom dolaze nakon značajnog perioda “trpljenja”.

" Oni se trude, trpe, muče godinama, a rijetko ko krene odmah na samom početku sa liječenjem" kaže Mirović.

Jače od čovjeka

Psihološkinja objašnjava da se mentalne bolesti, za razliku od organskih, koje su “jače od čovjeka”, doživljavaju kao stid i sram, a često izazivaju bijes i ljutnju bližnjih.

" Porodica ne prepoznaje simptome, više to vidi kao hir osobe, tako da psihički bolesna osoba nema uporište u široj socijalnoj sredini" upozorava Mirović.

Sa njom je saglasan i direktor Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, dr Željko Golubović, koji naglašava da stigma prema mentalnim bolestima i dalje postoji, iako je u posljednje vrijeme ima manje.

" U posljednjim godinama veći je stepen hroničnih bolesnika, kao i otuđenja u tranziciji. Porodica, kao nosilac dijela liječenja svog člana, negdje se otuđuje od teških duševnih bolesnika i vrši pritisak na zdravstveni sistem i psihijatre, kako bi se ti pacijenti premjestili iz porodice.

Toga je bilo uvijek i biće ga, a čini se da je taj stepen veći u posljednjih nekoliko godina" kaže Golubović.

Mediji doprinjeli pomaku

Određenom pomaku, kaže Mirović, doprinijeli su mediji, razvoj društva, kao i pristup internetu.

" To je otvorilo i ubilo određene tabue u odnosu na psihičke bolesti, pa je normalno da se traži pomoć, da neke probleme ne možemo da riješimo sami, pa nam je potrebna pomoć neutralne osobe" kaže Mirović.

Centar za mentalno zdravlje je prva adresa pacijentima koji imaju neki problem, gdje se pregledi zakazuju bez uputa. Ukoliko tim ljekara i psihologa utvrdi da je stanje ozbiljnije, određuje se medicinska terapija ili upućuje na bolničko liječenje.

Psihijatri malo mogu da pomognu

Dr Golubović kaže da su kapaciteti Klinike za psihijatriju od 40 kreveta i 12 psihijatara dovoljni za potrebe pacijenata.

" Broj pregleda oscilira na mjesečnom nivou i vezan je za godišnja doba. U jesen i na proljeće je više pacijenata, tako da je trenutna popunjenost 98-99 odsto.

Za godinu dana broj pregleda je oko osam i po hiljada, dok je hospitalizovanih oko 500 - kaže Golubović. On objašnjava da se ukupan broj pacijenata bitnije ne mijenja u posljednjih nekoliko godina, ali da je više bolesti zavisnosti i depresivnih stanja. Sa njim je saglasna i Mirović.

- Depresivna stanja dominiraju, što zbog teških uslova života, tranzicije, otuđenosti, tehnologije, izolacije, nezadovoljstva, urbanog načina življenja i mnogih drugih faktora koji doprinose da se povećavaju ta stanja" kaže dr Golubović, podsjećajući da je takva situacija svugdje u svijetu.

" Psihijatri malo mogu da pomognu iz svog ugla kada su depresivna stanja u pitanju. Mogu pomoći u medicinskom smislu, ali ne mogu rješavati životne probleme, ekonomsku situaciju, nezaposlenost, kvalitet života. To su reaktivna stanja, i zbog toga postoji dominacija tih stanja u svijetu " kaže Golubović.

On zaključuje da je potrebno veliko ulaganje cjelokupnog društva, te da se pažnja posveti svakom pojedincu.

Preporučujemo za Vas