DANILO I

Nekad prva bolnica u Crnoj Gori, danas bruka za društvo i državu

Prva bolnica u staroj Crnoj Gori i nekadašnji medicinski centar – bolnica Danilo I, posljednje tri decenije, liči na građevine pogodne za snimanje horor filmova
337 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 25.02.2019. 19:50h

Na ulazu u crnogorsku Prijestonicu, sa lijeve strane sačekaće vas ruinirana i napuštena zgrada, koja ničim ne pokazuje da je nekada bila jedna od najznačajnijih institucija Crne Gore.

Prva bolnica u staroj Crnoj Gori i nekadašnji medicinski centar – bolnica Danilo I, posljednje tri decenije, liči na građevine pogodne za snimanje horor filmova, nikako na ustanovu u kojoj je rođeno mnogo beba i spaseno na hiljade pacijenata.

Trebalo je više od 25 godina da se krene sa njenom rekonstrukcijom, a ta činjenica posebno ljuti doktora Vasilija Kusovca, koji uveliko gazi 83. godinu, a čitav svoj život vezao je upravo za tu bolnicu. U staru bolnicu roditelji su ga vodili kao dijete, a u njoj je dobio i svoj prvi posao, avgusta 1956. godine.

Doktor Kusovac kaže da je, kada je počeo da radi u bolnici, bilo relativno malo ljekara

"Prvo sam odradio ljekarski pripravnički staž. Zatim od decembra 1957. počinjem sa specijalizacijom iz ginekologije i akušerstva, a onda od 1962. dobijam status ljekara specijaliste, zatim šefa dispanzera za žene, pa načelnika ginekološko-akušerske službe, a jedno vrijeme sam bio i direktor medicinskog centra", priča doktor Kusovac.

Najbolja unutrašnja organizacija

Doktor Kusovac kaže da je, kada je počeo da radi u bolnici, bilo relativno malo ljekara.

"Tako je u to vrijeme nekoliko specijalnosti bilo vezano isključivo za cetinjsku bolnicu, za razliku od drugih bolnica"

"Eto, recimo, prisjećam se da nas je bilo toliko da smo morali svaku 3-4. noć da dežuramo u bolnici. Međutim, za ono vrijeme uslovi u bolnici su bili pristojni, jer primat hospitalnog tipa u Crnoj Gori u to vrijeme bio je vezan za bolnicu Danilo I.

Ona je raspolagala sa tradicionalno najboljom unutrašnjom organizacijom, a s obzirom na brigu ondašnjeg ministarstva zdravlja, koje je davalo piroritet bolnici Danilo I, i određenim brojem specijalista.

Tako je u to vrijeme nekoliko specijalnosti bilo vezano isključivo za cetinjsku bolnicu, za razliku od drugih bolnica koje su tih 60 - tih godina u specijalističkom kadru bile veoma oskudne", kaže sagovornik “Vijesti”, ljekar, koji je više od 40 godina posvetio bolnici Danilo I.

Nekad bila jedina bolnica

Skoro da nema ni jedne cetinjske porodice , a da on nije učestvovao u rađanju makar jedne bebe. Na pitanje da li je više beba donio na svijet u novoj ili staroj bolnici, Kusovac odgovara da je svakako riječ o većem broju u novoj zgradi, ali je razlog prvenstveno u periodu u kojem su bolnice egzistirale.

Na pominjanje trenutnog stanja u kojem se nalazi stara bolnica, Kusovac kaže “da je to loše stanje bolnice Danilo I doživljavao i prije nego što je ona zatvorena”

"U periodu prije rata, tradicija je bila da se žene rijetko porađaju u bolnicama. Broj porođaja u bolnici je bio manji, nego kasnije kada se razvijala ta služba. Postepeno je došlo do smanjenja te navike, ili da kažem običaja, da se žene porađaju kući uz prisustvo babice, ili komšinice koja je sama rađala pa je bila vješta u tome", kaže Kusovac.

U staroj bolnici u kojoj je radio Kusovac nalazilo se hirurško odjeljenje, i odjeljenje opšte prakse. Zatim je 1952. otvoreno akušersko odjeljenje. Treba napomenuti da se u objektu pored glavne zgrade, u to vrijeme nalazio ekonomat bolnice.

Na pominjanje trenutnog stanja u kojem se nalazi stara bolnica, Kusovac kaže “da je to loše stanje bolnice Danilo I doživljavao i prije nego što je ona zatvorena”.

"To je bruka, ne za zdravstvene radnike, nego za društvo i državu, zdravstvenu kulturu Crne Gore. Jer bolnica Danilo I u to vrijeme bila je jedina u Crnoj Gori, ne računajući naravno Boku, koja tada nije ni pripadala Crnoj Gori", kaže Kusovac.

Na ponos i čast ondašnjih glavara

A bolnicu “Danilo I” izgradio je knjaz Nikola 1873. godine, po projektu dr Frilleya, svog ličnog ljekara. Ime je dobila po Nikolinom prethodniku, knjazu Danilu. Novac za izgradnju obezbijeđen je prodajom darova donesenih knjazu na krštenje njegovog prestolonasljednika Danila.

Bolnica je rekonstruisana i značajno proširena 1912. godine

"Na ponos i čast ondašnjih glavara Crne Gore, sve bolnice u ono vrijeme u Crnoj Gori, podizane su iz donatorskih pobuna dinastije Petrović. Tako je bolnica Danilo I podignuta novcem koji je dobijen prodajom poklona koje je porodica dobila povodom rođenja, odnosno krštenja prestolonasljednika Danila", priča Kusovac.

Prema dostupnim podacima, bolnica je počela da radi 1875. godine, a prvi pacijenti bili su ranjenici iz hercegovačkog ustanka. Bila je kapaciteta 25-30 postelja. Prvi ljekar i upravnik bolnice bio je dr Valerije Tomić, iz Pučišća na Braču.

Bolnica je rekonstruisana i značajno proširena 1912. godine. Od osnivanja do Prvog svjetskog rata, u njoj je liječeno oko 20.000 bolesnika.

Prvo namjena, pa rekonstrukcija

Nova zgrada bolnice, u kojoj se i sada radi, izgrađena je 1964. godine. Direktor današnje bolnice “Danilo I” Ivan Gazivoda, takođe se kao dijete liječio u staroj bolnici i kaže da se dobro sjeća kako je ona izgledala tada.

"Nekada je ta bolnica bila centar crnogorskog zdravstva. Postoji recimo protokol da je u toj bolnici profesor Nivikov radio operacije koje danas malo ko radi u Crnoj Gori. Tako da možemo reći da je tu rađena najbolja medicina u Crnoj Gori, tog vremena", kaže Gazivoda.

Toj zgradi treba naći prvo pravu namjenu pa je onda rekonstruisati", kaže Gazivoda

Kao zanimljiv podatak Gazivoda navodi i da je krov gdje je bila smještena operaciona sala bio od stakla, jer do 1910. nije bilo struje, te da je recimo 1913. proradio i prvi rendgen. Prema nekim najavama, kada bude rekonstruisana, stara zgrada bolnice Danilo I mogla bi da služi kao muzej medicine.

Gazivoda ne misli da je to do kraja dobra ideja.

"Količina eksponata koja bi mogla da se smjesti, zahtjeva mnogo manji prostor, tako da samo bude muzej nije realno. Toj zgradi treba naći prvo pravu namjenu pa je onda rekonstruisati", kaže Gazivoda.

On smatra da kada se već govori o energetskoj efikasnosti, onda je energetski efikasnom prvo trebalo da se napravi zgrada u kojoj trenutno funkcioniše bolnica Danilo I.

"Zgrada u kojoj trenutno radimo je zrela za promjenu. Treba staviti eloksiranu bravariju, uraditi fasadu, i da se na taj način poboljša grijanje, na koje ionako trošimo ogromna sredstva. A staru zgradu renovirati onda kada joj se nađe namjena, jer renovirati je, a da bude prazna po mojem mišljenju nema smisla", kaže Gazivoda.

„Beautiful Cetinje” donosi novo grijanje

Prijestonica Cetinje u predstojećem vremenskom periodu pristupiće rekonstrukciji bolnice „Danilo I“, a radovi će biti realizovani u sklopu aktivnosti objedinjenih pod nazivom „Beautiful Cetinje“.

Portparol prijestonice Miloš Prelević, podsjeća da je riječ o projektu koji će biti realizovan u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, a kojim je planirana sanacija i revitalizacija objekata u istorijskom jezgru grada, uz postizanje elemenata energetske efikasnosti.

"Radovi na bolnici „Danilo I“ imaće snažan uticaj i na zaštitu životne sredine"

"Kako bolnica „Danilo I“ ima prioritet, njena rekonstrukcija biće obavljena već tokom prve faze realizacije tog projekta. Stoga, u saradnji sa UNDP, lokalna uprava već je izradila detaljni energetski pregled bolnice.

Rekonstrukcijom je predviđena sanacija fasade, izrada novog krova sa toplotnom izolacijom, zamjena spoljne stolarije, te toplotna i hidro izolacija poda. Čitava investicija biće vrijedna 142.000 eura", navodi Prelević.

On napominje da će rekonstrukcija bolnice donijeti godišnje uštede od gotovo 25.000 eura, pa će za potpuni povraćaj sredstava biti potreban vremenski okvir kraći od šest godina.

"Radovi na bolnici „Danilo I“ imaće snažan uticaj i na zaštitu životne sredine. To će, prevashodno, biti postignuto smanjenjem emisije ugljen-dioksida, koje će na godišnjem nivou iznositi više od 90 tona", kaže Prelević.

Galerija