Nadležni ignorišu problem deponije Maljevac

Grin Houm je podsjetio da se na toj deponiji skoro 30 godina odlaže otpad, a nikada nije dobila upotrebu dozvolu, jer je planirana kao privremeno rješenje
78 pregleda 0 komentar(a)
Vladimir Stanimirović pored deponije, Foto: Goran Malidžan
Vladimir Stanimirović pored deponije, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 22.09.2011. 10:53h

Nevladina organizacija Green Home osudila je, kako navode, nereagovanje nadležnih institucija na problem deponije Maljevac sa kojim su suočeni mještani sela Zbljeva, pored Pljevalja. Iz te organizacija smatraju da je vrijeme da nadležni riješe taj problem zbog kojih trpe građani i trajno saniraju taj lokalitet, uz uvažavanje potreba mještana tog kraja i principa očuvanja životne sredine.„Porodice nastanjene blizu deponije pepela i šljake su u permanentnoj opasnosti i njima nije obezbijeđen ni minimum zakonske obaveze države prema građanima, da žive u zdravoj životnoj sredini“, ocijenili su iz te organizacije.Grin Houm je podsjetio da se na toj deponiji skoro 30 godina odlaže otpad, a nikada nije dobila upotrebu dozvolu, jer je planirana kao privremeno rješenje.„Dok se ‘ekološka elita’ na Žabljaku trudila da svečano obilježi 20 godine ekološke države, mještani Zbljeva branili su svoje ustavno pravo na zdravlje i očuvanu životnu sredinu“, kazali su iz Grin Houma.U toj organizaciji su zabrinuti zbog stava nadležnih koji godinama ignorišu problem i potrebe mještana, a udovoljavaju potrebama investitora koji direktan način ugrožavju zdravlje mještana i životnu sredinu u tom dijelu Pljevalja. „Umjesto sanacije deponije i rješenja koje bi bilo u skladu sa standardima očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi deponija Maljevac se vremenom proširila, a ekološki i zdravstveni problemi mještana postali su izraženiji“, ocjenjuje Grin Houm.Oni smatraju da je neodgovoran odnos prema prirodi i zdravlju ljudi doveo do ekonomskih gubitaka, jer je pepeo sa deponije uništio voćnjake, njive i poljoprivrednu djelatnost.Prema njihovim riječima, deponija je "izašla iz predviđenih okvira" i javio se problem sa stabilnošću zemljane brane.Uprkos tome, odlaganje pepela je nastavljeno i podiže se dodatnih 17 metara potpornog zemljanog zida, kako bi se produžio radni vijek deponije. Iz Grin Houma su podsjetili da su Pljevlja jedno od najugroženijih mjesta u Crnoj Gori i pozivali nadležne institucije da preispitaju svoj odnos prema tom gradu i njegovim resursima koji su, kako smatraju, značajni za cijelu državu

Bonus video: