ne poštuju kodeks

Planinarski savez upozorava: Ne ide se u planinu samo sa motkom

Pojavljuju se vodiči koji nemaju ni osnovno znanje iz planinarstva, turizma, ni iz geografije, jednostavno uhvate motku i vode ljude
146 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 29.08.2011. 07:15h

Ignorisanje pravila ponašanja i nepoštovanje osnovnih principa planinarskog kodeksa najčešći je razlog zbog kojeg se turisti nađu u bezizlaznim situacijama, koje ih nekada mogu koštati života.

Sekretar Planinarskog saveza Crne Gore Pavle Bandović upozorio je turiste da nikad u planinu ne idu nepripremljeni. Kako je kazao, u planinu treba ići u grupi od najmanje troje ljudi, jer ako se nešto desi, jedan će ostati kraj povrijeđenog, dok će drugi potražiti pomoć.

"Ne treba ići bez adekvatne opreme, odjeće, obuće, vode, bez zaštite od sunca i nevremena, ali ni bez baterijske lampe, pištaljke ili signalnog sredstva koje će biti od pomoći u slučaju da se izgubite ", preporuka je Bandovića.

Komentarišući primjer brata i sestre iz Srbije, koji su nedavno, ne poštujući markacije, ostali da čekaju pomoć na jedoj od litica Savinog kuka, Bandović je „Vijestima“ kazao da ne treba po svaku cijenu ići u planinu, a uz to ne poštovati označene staze.

Pavle Bandović

On upozorava i da je u takvim situacijama najgore paničiti.

"Oni su išli mimo staze i zalutali. Otišli su bez karte i kompasa, neorganizovano, samovoljno i neadekvatno opremljeni. Mogli su nastradati, a spasila ih je jedino prisebnost. Čim se izgubite, tražite prvu marku", kazao je on.

Ne ide se poslije 10 sati

Crnogorske planine nijesu svuda i ravnomjerno pokrivene mrežom mobilne telefonije, što može biti veliki problem za one koji se izgube ili dožive neku nezgodu.

"Pravilo je da se u planinu ne ide poslije 10 sati, jer je prosječna tura na našim planinama šet časova u jednom smjeru, i ako krenete kasno ujutru dovodite sebe u situaciju da će vas zadesiti mrak na putu nazad", upozorio je Bandović.

Bandović preporučuje da prije odlaska na planinu turisti treba da traže tačne informacije, karte, info materijale, ali i da provjere da li je preporučljivo da na određene vrhove idu sami ili je potrebna pomoć vodiča.

Pojavljuju se vodiči koji nemaju ni osnovno znanje iz planinarstva, turizma, ni iz geografije, jednostavno uhvate motku i vode ljude u nepoznato rizikujući njihove živote

Iako se za određene vrhove preporučuje pomoć iskusnih vodiča, iz Planinarskog saveza ističu da se „vodička služba zloupotrebljava od onih koji nijesu ni planinari, ni turistički radnici, već NVO sektor“.

"Pojavljuju se vodiči koji nemaju ni osnovno znanje iz planinarstva, turizma, ni iz geografije, jednostavno uhvate motku i vode ljude u nepoznato rizikujući njihove živote. Iako je rađeno dosta na tome, pao je u vodu Zakon o vodičkoj službi koji je prošle godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo", kazao je Bandović.

On je objasnio da je predviđeno da Nacionalna turistička organizacija ima svog vodiča, a da planinari amateri mogu biti njihovi pomoćnici, ali i da to u Crnoj Gori nije ispoštovano.

U posljednjih desetak godina u Crnoj Gori se naglo pojavila potreba za korišćenjem planinskih staza kao jedan od turističkih brendova. Ipak, smatra Bandović nespojivo je da za planinarstvo, kao jedan od vidova turizma, nijesu obezbijeđeni osnovni uslovi.

Nije izgrađena infrastruktura za korisnike staza, nema skloništa koja bi trebalo da postoje na svaka dva sata pješačenja, nema uređenih mjesta za helikoptere gdje bi gorska služba spasavanja mogla da sleti, nema skloništa u slučaju nevremena, a ne postoji ni umreženost između Planinarskog saveza, Nacionalne turističke organizacije i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore o razmjeni informacija o stanju na stazama.

"Infrastrukturu moramo dovesti na standard, a do sada je to, kada je u pitanju sigurnost, urađeno za oko 10 do 15 odsto staza. Za četiri do pet godina isto moramo uraditi za transvezalne pravce, najfrekventnije staze u NPCG", ističe Bandović.

Zakonom o planinskim stazama formirane su dvije mreže staza-lokalne i nacionalne. Tako je država dužna, kazao je on, zajedno sa planinarskim i biciklističkim savezom, da održava nacionalne staze, postavi signalizaciju i učini ih prohodnim i sigurnim za posjetioce.

Naplaćuju ulaznice, a ne garantuju sigurnost

Kao jedan od problema Bandović navodi i to što posjetioci nijesu osigurani od nesreće ni kroz neku vrstu već plaćenog osiguranja, ali ni kroz ulaznicu koja se plaća nacionalnim parkovima.

On smatra da plaćanje ulaza u NP znači da bi posjetilac trebalo da računa i na određenu sigurnost.

"Kolega iz Srbije prije nekoliko dana došao je na Durmitor i javio mi da su staze zarasle, markacije izblijedjele, nema osiguranja, ali mu zato svaki dan radnici NP naplaćuju ulaz dva eura. Upravo je jurnjava za novcem jedan od problema, jer niko za uzvrat ne daje pare za poboljšanje uslova, iako svi plaćamo ulaznice", kazao je on.

Bandović je kritikovao i to što u NP nemaju planinarsku evidenciju kako bi se svi koji krenu u planinu prijavili, pa bi rendžeri u svakom trenutku znali gdje im se i koliko ljudi nalazi.

On ističe i da bi radnici NP trebalo da upozoravaju turiste da ako je maglovito, klizavo ili se priprema nevrijeme nije preporučljivo penjati se na vrhove.

Najgore na Durmitoru

Planinarski savez Crne Gore planira da od septembra napravi registar sa podacima o svakoj stazi u zemlji. Kako je kazao Bandović znaće se koje su staze markirane, a koje ne, kao i da li imaju ili nemaju domaćina.

"Znaće se koje pripadaju nacionalnoj mreži, koje lokalnoj, koje su u nacionalnim parkovima, da li atraktivne ili top staze i sve će te informacije biti dostupne korisniku. Biće u registru i preporuka o infrastrukturi na stazi, da li u blizini postoji sklonište, katun, planinarski dom, ima li vode, kad je staza otvorena ili zatvorena", objasnio je on.

Bandović je istakao i da će primorska transvezala od 186 kilometara, koja ide preko Herceg Novog, Orjena, Lovćena i Rumije do Lisinja, biti predložena u oktobru za evropske pješačke puteve i ući u meditaransku mrežu.

"Druga transvezala je „Planinama Crne Gore“ koja je sada u projektu „Via Dinarika“ kojom ćemo se povazati sa Dinarskim lukom i zemljama na Balkanu. Ta trasa je markirana, ali signalizacija nije postavljena u potpunosti i to je planirano da bude završeno do sljedeće godine", objasnio je on.

Ipak, najlošija signalizacija je upravo na Durmitoru, pa Bandović ističe da upravo taj masiv treba da bude prioritet.

Galerija