ZDRAVLJE GRAĐANA SE NE POSTAVLJA KAO PRIORITET

Zagađenja vazduha izazov, Vlada štedi na životnoj sredini

Koalicija 27 predstavila Izvještaj iz sjenke za pregovaračko poglavlje 27, saopštili da ni zdravlje građana Vladi nije prioritet
168 pregleda 1 komentar(a)
zagađenje, Pljevlja, Foto: Boris Pejović
zagađenje, Pljevlja, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 31.01.2019. 10:10h

Za zatvaranje Poglavlja 27 sigurno neće biti značajnih finansijskih izdvajanja, što je još jedan od dokaza da životna sredina i klimatske promjene nijesu prioritet Vlade.

To je ocijenjeno u Izvještaju iz sjenke za Poglavlje 27 koji je uradila Koalicija 27. U njemu se navodi da se ni zdravlje građana ne postavlja kao prioritet i da nema adekvatne zdravstvene statistike.

“Ostvaren je određeni napredak u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali tretman kanalizacionog mulja nije riješen, Agencija za zaštitu životne sredine je postala dio Ministarstva održivog razvoja i turizma, čime je izgubila nezavisnost u donošenju odluka, predložena je transformacija JP Nacionalni parkovi Crne Gore, planira se realizacija megalomanskih projekata Porto Skadar Lake, Porto Budva, Porto Novi, problem industrijskog zagađenja se ne rješava - KAP i Željezara rade bez integrisane dozvole iako je rok za pribavljanje dozvole, predviđen Zakonom, istekao, projekti izgradnje malih hidroelektrana su sve veći problem”, piše u Izvještaju.

Navodi se da nedostatak političke volje i kašnjenje u ispunjavanju određenih obaveza dokazuju da su kapaciteti državne uprave ograničeni, što dovodi do slabe primjene propisa, kašnjenja i odgađanja rokova.

“Nedostatak ljudskih resursa je evidentan. Oslanjanje na privremeni kadar i pripravnike i visoka fluktuacija zaposlenih zabrinjava. Dodatni razlog za zabrinutost su nedovoljni kapaciteti inspekcijskih organa koji zbog malog broja zaposlenih nijesu u mogućnosti da blagovremeno i efikasno izvrše kontrole na terenu”, piše u Izvještaju.

Najveći izazov u oblasti kvaliteta vazduha je, kako se navodi, postizanje propisanog kvaliteta u svim zonama: “Povećana koncentracija suspendovanih čestica PMs, naročito u opštini Pljevlja tokom grejne sezone, odnose se i na učestalost i količinu koncentracija. Povećana koncentracija je registrovana i Podgorici, Nikšiću, Baru, Cetinju, Beranama i Bijelom Polju”.

U Izvještaju se navodi i da veliki broj opština odlaže otpad na privremenim deponijama iako je rok za njihovo zatvaranje istekao, dok je evidentno i postojanje velikog broja nelegalnih odlagališta, njih oko 350.

“Osnovni problem u ovoj oblasti je nedefinisanje opcije o konačnom načinu upravljanja otpadom pa shodno tome ni lokalni planovi ne nude kvalitetna rješenja. Dodatni problemi su niska stopa reciklaže, nedostatak adekvatnih statističkih podataka o količinama otpada i nekompatibilnost tih podataka između nadležnih institucija, kao i loša komunalna infrastruktura. Problem predstavlja odlaganje i životinjskog otpada”.

U kontinentalnom dijelu prirodni kvalitet voda, kako se navodi, je skoro na svim izvorištima podzemnih voda pogoršan.

“Prema rezultatima mikrobioloških ispitivanja, 6,6 odsto ispitanih uzoraka hlorisanih voda za piće ne zadovoljava propisane norme higijenske ispravnosti, najčešće zbog povećanog prisustva bakterija i fekalnog zagađenja. Ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda u prirodne prijemnike vrši se gotovo bez ikakvog prečišćavanja”, piše u Izvještaju.

Navodi se da se male hidroelektrane izgrađuju najčešće bez adekvatne analize hidro potencijala i navode primjeri remećenje korita Kutske i Mojanske rijeke, gdje je došlo do presušivanja rijeka u pojedinim djelovima.

Pored nezakonite sječe, šume su takođe izložene kontinuiranom paljenju. Tokom ljeta 2017. godine u NP „Lovćen“ devastiran je značajan šumski fond jer požar nije lokalizovan za gotovo dva mjeseca. Nakon ovog požara ostaje upitno da li Lovćen i dalje posjeduje prirodne karakteristike na osnovu kojih je proglašen za nacionalni park. Uništene su i guste borove šume, maslinjaci, makija i niža vegetacija na Luštici.Treba nam više od dvije milijarde za Poglavlje 27

Više od dvije milijarde eura potrebno je za zatvaranje Poglavlja 27, tvrde iz Koalicije.

“Prema Zakonu o budžetu za 2018. godinu, za program ‘Zaštita životne sredine i komunalni razvoj’ izdvojena su sredstva u iznosu od 1,4 miliona eura ili 0,09 odsto, što je više nego nedovoljno za sprovođenje strateških i zakonodavnih aktivnosti u ovoj oblasti. Namjera Vlade da uspostavi Eko fond može se podržati sa stanovišta ideje. Formiranje Eko fonda, za koji se očekuje da služi kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, predstavlja izazov u kadrovskom, organizacionom, tehničkom i finansijskom smislu. Uzimajući u obzir opcije koje je Vlada predstavila kao priliku za finansiranje projekata kroz Eko fond, može se postaviti pitanje da li je uspostavljanje Eko fonda opravdano na ovaj način. Naročito iz razloga što i sada postoji princip “zagađivač plaća”, međutim, prikupljena sredstva po ovom osnovu su mnogo manja nego što je potrebno za pokrivanje minimalnih potreba procijenjenih za uspješno zatvaranje ovog poglavlja”, piše u Izvještaju.