Zoran Banićević, predsjednik NVO “Plavi Crne Gore” i zakupac plaže Stevuzo u Dobreču, organizovao je puštanje u more dvije morske kornjače koje je nekoliko dana čuvao i hranio u improvizovanom bazenu.
Kornjače su bile prava atrakcija za turiste, posebno za djecu. To nije prvi put da je Banićević oslobodio morsku kornjaču. Uradio je to i prije nekoliko godina, kada je povrijeđenu kornjaču našao ispod Rosa, a potom je pustio u more kod Zelenike.
Morska kornjača caretta caretta, ili kako je zovu u Hrvatskoj glavata želva, nije rijetkost u našem dijelu Jadrana, iako spada među najugroženije vrste. Često se nađe u ribarskim mrežama, a procijenjeno je da svake godine u Jadranu oko šest hiljada morskih kornjača slučajno završava u ribarskim mrežama, dok samo u istočnom djelu njih oko dvije i po hiljade.
Hercegnovski ribar Marijan Ovas je prije 15 dana na otvorenom moru, na oko pet milja od Mamule, uhvatio na parangal dvije kornjače i predao ih Banićeviću.
Uhvatio dvije kornjače
Veća kornjača bila je teška oko 40, a manja oko 20 kilograma.
“Međutim, kornjače se ne osjećaju dobro u zarobljeništvu, a prema odluci crnogorskog Zavoda za zaštitu prirode iz 2006. godine, na spisku su zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Zaštićena je i brojnim međunarodnim konvencijama kao što je CITES, pa je svako držanje morske kornjače u zatočeništvu ili njihov promet zabranjen i strogo kažnjiv”, objasnila je Milica Mandić, saradnica u istraživanju u Institutu za biologiju mora u Kotoru.
“Brojne ljudske aktivnosti ugrožavaju opstanak morskih kornjača - razvoj turizma i uznemiravanje na gnijezdištima, smrtnost pri slučajnom ulovu u ribarske mreže i zagađenje mora”, objasnila je Mandić.
“Brojne ljudske aktivnosti ugrožavaju opstanak morskih kornjača - razvoj turizma i uznemiravanje na gnijezdištima, smrtnost pri slučajnom ulovu u ribarske mreže i zagađenje mora”, objasnila je Mandić.
Iako se morska kornjača ili glavata želva ne razmnožava u Jadranu, ovdje je jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovanja te vrste u cijelom Sredozemnom moru. Glavna gnijezdišta morskih kornjača u Sredozemlju nalaze se na pješčanim obalama Grčke, Turske, Kipra i Libije.
U Sredozemlju postoji nekoliko centara u kojima brinu o povrijeđenim kornjačama koje, nakon što ih izliječe, ponovo puštaju u more. Nama najbliži takav centar je u Puli u Hrvatskoj.
Od Grčke do Arze
Kornjače koje se nalaze u Jadranu dolaze iz Grčke, a jedan od dokaza je i “ulov” ribara Slobodana Vukotića, koji je u maju prošle godine u uvali Vučja luka, iza rta Arza, na dubini od pet metara, u mreži stajačici našao morsku kornjaču tešku oko sto kilograma.
Vukotić je rasjekao mrežu, oslobodio kornjaču koja je nepovrijeđena slobodno otplivala u more, ali je u mreži ostala njena oznaka - grčkog instuituta Zakintos koji izučava i obilježava kornjače da bi mogao da prati njihovo kretanje.
Vukotić je stupio u kontakt sa Grcima koji su mu u znak zahvalnosti poslali dvije majice, plaketu i pozvali ga da ih posjeti.
Galerija
Bonus video:
