Dani durmitorske zdrave hrane na Žabljaku, izlagači podbacili

Direktor Centra za kulturu Miroje Džabasan je kazao da je očekivao više interesovanja ovdašnjih proizvođača zdrave hrane
111 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 12.08.2011. 16:43h

Centar za kulturu sa Žabljaka, uz podršku Ministarstva kulture, organizovao je “Dane durmitorske zdrave hrane”.

Uvod u manifestaciju, od koje organizatori puno očekuju, bio je nastup solista starih crnogorskih pjesama i mjesnog KUD-a “Radoje Dakić Brko”.

Izložba poljoprivrednih proizvoda iz tog kraja, u holu Centra za kulturu, juče nije ispunila očekivanja organizatora. Učestvovali su jedino restoran “Đedovina” sa dijelom svog nacionalnog menija, Senka Stanišić sa sirom koji je proizvela, i Nemanja Pavlović sa svježim borovnicama, sirupom na bazi toga voća i rakijom od divljih krušaka koje je ubrao na sopstvenom imanju u Selini, u kanjonu Tare.

Direktor Centra za kulturu Miroje Džabasan je kazao da je očekivao više interesovanja ovdašnjih proizvođača zdrave hrane, jer je manifestacija vidno i na više mjesta plakatima najavljena, a neki su i usmeno pozivani, jer je zamišljen i prodajni karakter izložbe.

Ipak, izložba nije prošla nezapaženo jer su je posjetili i probali izložene proizvode brojni turisti i mještani. Beograđanka Slavka Vojinović izložbu je ocijenila “zadovoljavajućom”.

“Sve sam probala i odlično je”, kazala je ona i dodala da je očekivala više izlagača, “što bi stvorilo konkurenciju u prodajno zamišljenoj manifestaciji”.

Degustacija proizvoda vratila je Ratomira-Bata Vojinovića iz Beograda u dane djetinjstva, u centru rodnog Žabljaka.

“Probah ovdje odličnu rakiju ispečenu od divljih krušaka iz Seline, u kanjonu Tare, a do sada sam mislio da toga kod nas ne može biti, već da je to privilegija pljevaljskih poljoprivrednika. Sjetih se djetinjstva i trgovaca koji su rakiju donosili iz Srbije. Njen kvalitet se provjeravao tako što bi uzorak sipali na tanjir, pa ako prinošenjem plamena počne da gori, bio je znak da je dobra. A ove industrijske proizvode na bazi voća mi smo znali prije 70 godina. U šolju sa kiselim mlijekom dodavali smo šumske jagode, borovnice, maline i na kraju malo šećera. Sve to kašikom izmiješamo i eto energetskog specijaliteta od koga smo postajali neumorna dječurlija”, sjeća se Vojinović i ističe da ovakve manifestacije treba organizovati u pravcu njegovanja i vrednovanja autohtonih proizvoda i pravljenja specijaliteta na toj bazi.

Galerija

Bonus video: