Vlada je preporučila čelnicima zdravstvenog sektora da, kroz posebna zakonska rješenja, zaštite medicinske radnike koji prijavljuju korupciju.
U analizi Procjena rizika od korupcije u oblastima od posebnog značaja, Vlada konstatuje da zdravstveni radnici u tom pogledu nijesu dovoljno zaštićeni, ali da nisu pokrenute ni inicijative da se stanje popravi.
"Otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da zdravstveni radnici ne spadaju u državne službenike i namještenike, te nemaju adekvatnu zaštitu u slučaju da prijave sumnje o postojanju korupcije", piše u dokumentu koje je uradilo Ministarstva finansija.
Dalje se navodi da nije preporučljivo da se zdravstveni radnici podvode pod režim državnih službenika, ali da bi, kroz zakon o radu i u skladu sa drugim internim pravilima, trebalo obezbijediti njihovu zaštitu u slučaju prijavljivanja neregularnosti u ustanovama u kojima rade.
Kao primjer nepostojanja jasne interne procedure prilikom reagovanja na prijave o korupciji, u dokumentu se navodi postupanje rukovodstva Kliničkog centra Crne Gore nakon anonimnih prijava u jednoj radijskoj emisiji, u kojima su bila navedena imena ljekara, koji su navodno učestvovali u koruptivnim radnjama.
"Utisak je da, uz to što je nepostojanje propisa o jasnoj internoj proceduri i pravilima u ovim slučajevima uticala na prilično slabu reakciju rukovodstva, koje je samo željelo da upozori zaposlene da se okanu takve prakse, bez pretjerane želje za procesuiranjem prijava i eventualnim kažnjavanjem", piše u dokumentu.
Mnogi zdravstveni radnici znaju, ali ćute o korumpiranosti kolega
Konstatuje se da je rukovodstvo, bez jasne ideje o daljim koracima, zatražilo izjave od tih ljekara, koji su negirali svoje učešće u bilo kakvim oblicima korupcije.
Problem je i u postojanju tolerancije prema korupciji, pa mnogi zdravstevni radnici znaju da se neke njihove kolege bave tim radnjama, ali ne žele, iz kolegijalnih razloga, da prijave takve slučajeve nadležnim organima. Navode i da se pojam tradicije i zahvalnosti koristi kao paravan za razne malverzacije.
Piše i da "kada bi postojao kvalitetan sistem nagrađivanja, urađen po učinku i kvalitetu rada, onda bi i zaposleni bili manje skloni koruptivnim radnjama".
"Utisak je da ne postoji dovoljno razvijena svijest za sprovođenje relevantnih antikorupcijskih odredbi. Čini se da rukovodstvo u zdravstvu nema prave inpute o korupciji, jer je veoma mali broj prijava, što onemogućava lociranje kritičkih tački i procedure", stoji u dokumentu.
Preporuka je da se uvede obaveza cikličnog istraživanja i periodičnog izvještavanja o tome da li su mjere predložene na osnovu prethodnih istraživanja dovele do pomaka u odnosu na pređašnje stanje.
Kao rizične pojave za korupciju, u dokumentu se pominje utvrđivanje lista čekanja, pa se savjetuje veća transparentost i dnevno ažuriranje, kao i monitoring odluka o prioritetima prilikom čekanja na pregled ili dijagnostiku.
Zaštitnici da imaju veću autonomiju
Iz Ministarstva finansija savjetuju i veću nezavisnost zaštitnika prava pacijenata, koji su početkom godine imenovani u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.
"Zaštitnika bira direktor ustanove, pa postoji bojazan da se pacijenti ne usuđuju da ulažu prigovor, jer vjeruju da je zaštitnik pod uticajem direktora. Na to ukazuje i relativno mali broj prigovora, u nekim slučajevima nijedan", poručuju u dokumentu.
Zamjerke su imali i na rad Komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, koje postoje u svim ustanovama, ali, "nisu aktivne u pogledu planiranja i donošenja antikorupcijskih mjera".
"Razlog leži u nerazumijevanju činjenice da se suzbijanjem korupcije podiže kvalitet zdravstvene usluge, pa su u svom radu više posvećene drugim pitanjima iz svoje nadležnosti", piše u tom Vladinom dokumentu.
Zbog toga preporučuju da se komisije i zaštitnici obavežu na izvještavanje o sprovođenju antikorupcijskih mjera.
Bonus video:
