U ANDRIJEVICI UKINUTA TREĆA SMJENA

Šta ako plane dok vatrogasci spavaju

Odlukom predsjednika Opštine Andrijevica Srđana Mašovića od 4. aprila, vatrogasci-spasioci u tom gradu rade od 7 do 22 sata, što je, navodno, mimo pravila struke
60 pregleda 0 komentar(a)
požar, Bogetići, Foto: Ivan Petrušić
požar, Bogetići, Foto: Ivan Petrušić
Ažurirano: 12.04.2018. 15:06h

Predsjednik strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Ratko Pejović pozvao je nadležne da preispitaju i eventualno ponište odluku kojom je predsjednik Opštine Andrijevica Srđan Mašović ukinuo treću smjenu vatrogascima u tom gradu.

Ocijenivši da je odluka kojom je predviđeno da spasioci rade od 7 do 22 časa suprotna pravilima struke, Pejović upozorava da su ugroženi imovina i životi građana.

“Nakon 22 sata prostorije Službe zaštite se zaključavaju do 7 sati ujutro, a pripravnost obavlja komandir. Stavlja se katanac na službu koja je od vitalnog interesa za zaštitu života i imovine ljudi”, kazao je Pejović, komandir odjeljenja za preventivu, održavanje i logistiku Službe zaštite i spasavanja Opštine Pljevlja.

Mašović tvrdi, međutim, da je rad Službe organizovan u skladu sa zakonom i pojašnjava da su treću smjenu ukinuli da bi “uštedjeli nešto novca”.

On ističe da se za šest godina postojanja Službe pokazalo da je potpuno bespotrebno da radi noću.

“Valjda ima neko i ovdje da procijeni da sve to može da funkcioniše na ovaj način. Ako se nekome nešto ne sviđa ima sud pa neka tuži. Od deset vatrogasaca pet živi na 300 metara od Službe zaštite. Spavali kući ili u vatrogasnoj - ne vidim da je neki problem, rekao je Mašović “Vijestima”, poručivši Pejoviću da je logičnije da se bavi Plužinama, Petnjicom i Gusinjem gdje, kako tvrdi, nijesu ni formirane službe zaštite.

Pejović je zatražio reakciju premijera, ministra unutrašnjih poslova i direktora za vanredne situacije, nakon što je Mašović donio odluku 4. aprila.

Pejović je ocijenio da je optimalno vrijeme za polazak spasilaca na intervenciju 60 sekundi od prijema poziva.

“Zamislite kakva bi to bila služba hitne pomoći ili policije kada bi rad prekidali u 22 sata. Zatvaranjem Službe u 22 sata građani su onemogućeni da upute poziv za pomoć, jer u tom trenutku u prostorijama Službe niko se ne nalazi. Neko treba da javi komandiru na njegov mobilni telefon, a on potom da organizuje dolazak vatrogasaca, što je sa pozicije pravila struke - nedopustivo”.

Pejović upozorava da se Opština Andrijevica izlaže potencijalnom riziku od podnošenja tužbi i plaćanja ogromnih šteta zbog neefikasne intervencije.

U andrijevičkoj Službi zaštite zaposleno je 11 ljudi, uključujući komandira.

“Ono što je Službu zaštite Andrijevice i ranije razlikovalo od drugih je to što bi u toku noćnog dežurstva koje počinje u 19 časova jedan od spasilaca u 22 časa odlazio kući, dok bi drugi nastavljao dežurstvo, s tim što je imao obavezu pripravnosti kod kuće i povratak na posao u slučaju potrebe. Sve je to pravdano uštedom novčanih sredstava”.

Mašović: Polovina će kući ako nastave sa pričom

Mašović je rekao da je zakonom predviđen jedan spasilac na 1.000 stanovnika, što znači da ih je u Andrijevici dvaput više od norme, i zaprijetio otkazima.

“Imamo 5.000 stanovnika. Mi ćemo onda da ostavimo pet vatrogasaca, a pet da pošaljemo kući, ako nastave sa tom pričom“. Do prošlog mjeseca, ističe Pejović, Opština spasiocima nije plaćala oko 25 eura za pripravnost kod kuće što je zakonska obaveza od 1. jula 2017.

“Služba u Andrijevici je tek prethodnog mjeseca primijenila Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji je stupio na snagu marta 2016. pa je jedan dio spasilaca u međuvremenu bio prinuđen da svoja prava ostvari podnošenjem tužbi, dok će drugi to uraditi u narednom periodu”.

Pejović: Izloženi pritisku jer traže zarađeno

Pejović tvrdi da su pojedine Opštine, uključujući i Andrijevicu, odbile da potpišu sporazum koji bi definisao dinamiku isplate potraživanja zbog neusklađenosti koeficijenata složenosti poslova, kako bi se izbjegli nepotrebni sudski troškovi.

“Spasioci u Bijelom Polju izloženi su pritisku kako bi odustali od potraživanja prava iz radnog odnosa, a kolege iz Rožaja su najavili štrajk zbog dugovanja 6-7 ličnih dohodaka. Spasioci u Beranama, kao i drugi zaposleni lokalnoj upravi, su svjesno pristali na neprimjenjivanje Zakona o zaradama u javnom sektoru čije nepoštovanje ima za cilj ‘konsolidaciju’ finanasija Opštine. Spasiocima u Mojkovcu godinama nije uplaćen staž sa uvećanim trajanjem. Kolašin je tek posebna priča i tema za posebno obraćanje jer predstavlja kombinaciju svih problema spasilaca u Crnoj Gori. Iako formalno imaju formiranu Službu zaštite i spasavanja, u Plužinama je zaposlen jedan spasilac”.

Preporučujemo za Vas