BRANE INTERESE

Peticiju protiv rada kamenoloma potpisalo 750 građana Vranovića i Lješevića

Žitelji su nedavno organizovali i mirni protestni skup i dobili podršku nekoliko crnogorskih nevladinih organizacija.
112 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 23.05.2011. 15:44h

Protiv rada dva kamenoloma u Lješevićima i Vranovićima do sada je prikupljeno 750 potpisa građana, koji će predati gradonačelnici Kotora Mariji Ćatović.

“U ime Odbora i Savjeta mjesnih zajednica sa gradonačelnicom Ćatović smo prije šest dana dogovorili da protivljenje radu kamenoloma potvrdimo i širokom peticijom, kako ne bi bilo da sve rade pojedinci ili tri-četiri kuće”, kazao je Dejan Štilet u ime odbora, koji se protivi radu majdana.

Štilet je na skupu mještana tih grbaljskih naselja, održanim preksinoć u Vranovićima, rekao da očekuju da gradonačelnica njihovu peticiju proslijedi nadležnim ministarstvima ekonomije i turizma, nakon čega bi se preduzećima “Briv” i “Račica” ukinule, kako tvrde mještani, nezakonito dobijene koncesije za eksploataciju kamenoloma.

Žitelji su nedavno organizovali i mirni protestni skup i dobili podršku nekoliko crnogorskih nevladinih organizacija.

Štilet je rekao da u MZ Vranovići, koju sačinjavaju Lješevići i Pobrđe, “ima 270 glasača, a u Bigovi i Glavatičićima oko 110”.

“Mi smo u četiri sela sakupili 380 glasova, a protiv majdana se nijesu potpisali samo u tri ili četiri kuće, za koje se nadamo da će nas, ipak, podržati. Ukupno smo, sa glasačima koje imamo u Polju i Krtolama, sakupili 750 potpisa, koje će gradonačelnica odnijeti u ministarstva ekonomije i turuzma, kako bi branila planove i stavove lokalne samouprave i mjesnih zajednica, a ne stavove pojedinaca”, kazao je Štilet.

Mještane, kako su rekli, zbunjuje i činjenica da se kamenolomi otvaraju iako državna politika ne predviđa njihovo postojanje uz obalu do 2012. godine.

“Od prije 20 dana pojavio se i majdan iznad Bigove, koji inače nikada nije kategorisan kao majdan, a nije predviđen ni detaljnim urbanističkim planom. Njega drži “Račica”, firma koje je prethodno zatvorila majdan u Oblatnom”, kazao je Štilet.

On je istakao da će mještani braniti do kraja svoje interese i da mu je drago što im je gradonačelnica izašla u susret.

“Nadam se da će sve biti u korist lokalne zajednice, a ne pojednaca koji su netransparentno 2007. napravili ugovore, bez uvida mještana, MZ i Opštine. Niko to tada nije znao, pa su nas danas doveli pred svršen čin. Sada kada je sa Opštine prešlo na državu, oni su ušli u posjed”, rekao je Štilet na skupu.

Riječ je, dodaje, o površini od oko 98.000 kvadrata, od kojih 38.000 kvadratnih metara kotorski JKP potražuje sudskim putem. Po tužbi tri bratstva, koja traže povraćaj nakon eksporprijacije, pod sudskim sporom je i prostor od 1,3 miliona kvadrata, čiji je dio takođe zauzet kamenolomom.

Braniće zemlju životima

“Držimo se onoga što smo rekli prije dvije godine, a to je da ćemo braniti svoju zemlju koja nam je oduzeta i nikada nije plaćena, niti je vraćena. Branićemo je ako treba i svojim životima, jer nećemo dozvoliti da iko radi preko naše volje”, poručio je Dejan Štilet na skupu.

Galerija

Preporučujemo za Vas