NIKŠIĆKI ČE GEVARA

U Nikšiću planiraju da naprave park-šumu u čast Ljuba Čupića

Mirno je saslušao smrtnu presudu sa osmijehom na licu zbog koga je kasnije postao poznat širom svijeta.
155 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 09.05.2011. 13:29h

O Ljubu Čupiću i njegovom osmijehu prkosa gotovo da se zna sve. Nikšićani, i ne samo oni, sa ponosom ističu da je heroj čija je slika obišla svijet iz ovih krajeva.

Njegov lik su (zlo)upotrebljavali mnogi, njegovim herojstvom hrabrili se nejaki, a mali je broj onih koji znaju gdje je čuveni Čupić sahranjen.

Još manji broj je onih koji se sjete da obiđu njegov grob.

Danas su, na dan njegove pogibije, grob Ljuba Čupića posjetili članovi samostalne izviđačke čete „Orlovi“ i mladi SDP-a iz Nikšića, položili cvijeće i odali počast čovjeku čijim se osmijehom Nikšić nekada dičio, a danas gotovo da je zaboravljen.

„Već pet godina članovi naše čete svakog 9 maja i 18.septembra, na Dan oslobođenja Nikšića, posjete Ljubov grob. Ne možemo obići sve spomenike ali zato smo se dogovorili da naša obaveza bude grob Ljuba Čupića i spomenik na Trubjeli.

Želimo da makar ta dva dana evociramo uspomenu na ljude koje nikako ne smijemo zaboraviti jer su oni ostavili neizbrisiv trag u crnogorskoj istoriji“ kazao je Marko Burić, jedan od „orlova“ koji su uporno izbjegavali medijsko eksponiranje ali su „uhvaćeni na djelu“.

Izviđači rekoše da oni ne obilaze Ljubov grob da bi bili „viđeni“ već zato što je to obaveza i njih i svih ostalih koje su Ljubo i slični njemu zadužili.

Znam ja naravno ko je bio Ljubo Čupić. To je najveći heroj. On se smijao kada su ga strijeljali

Nekada se godišnjica Ljubove smrti obilježavala na prikladan način - mališani sa drvenim puškama odavali su počast heroju iz knjiga. Danas, „neki novi klinci“, ne svojm greškom, i ne znaju gdje je grob onog istog heroja iz nekih sličnih knjiga.

Ali, maleni izviđač Miloš Đurović je jedan od onih pred kime bi se i stariji zastidjeli. Ovaj devetogodišnji dječak ne samo da zna ko je Ljubo Čupić već i gdje se njegov grob nalazi.

„Znam ja naravno ko je bio Ljubo Čupić. To je najveći heroj. On se smijao kada su ga strijeljali. Vidio sam njegovu sliku, pitao ko je on i onda su mi rekli“ sa ponosom je kazao Miloš i položio cvijeće ne grob „njegovog junaka“.

Prkosni osmjeh nikšićkog Če Gevare

Mladi SDP-a iz Nikšića prošle godine su se prvi put 9. maja pojavili na Ljubovom grobu. Tada su obećali da je to tek početak njihovog duženja“ sa Ljubom. I održali su obećanje.

„Nije teško biti inspirisan likom i djelom Ljuba Čupića. U porobljenoj Evropi kakva je u to doba bila jedan prkosni osmijeh iz malog Nikšića mnogo je značio svima, a trebalo bi da nam znači i danas.

Moramo poštovati taj njegov osmijeh i njegov čin jer je on dao život za nas i našu slobodu. Da nije bilo Ljuba Čupića i njemu sličnih sigurno bi danas kod nas situacija bila mnogo drugačija“ kazao je Marinko Zečević, član SDP-ovog podmlatka.

„Nije teško biti inspirisan likom i djelom Ljuba Čupića"

Zečević kaže da su njegova i generacije iza njega „usvojile“ neki novi sistem vrijednosti u kome su se svi pogubili i zaboravili na ljude koji zaslužuju mnogo više od toga da jedna uličica u gradu podno Trebjese, za koju većina Nikšićana i ne zna da postoji, nosi ime nikšićkog „Če Gevare“.

„Na žalost, kod nas su u posljednje vrijeme moralne norme iskrivljene. Ove mlađe generacije, moja i ove iza mene, ne cijene vrijednosti koje su se ranije poštovale. Sada je važnije ko ima koliko novca i kakav automobil vozi nego prave istinske vrijednosti.

Zato moramo uraditi sve da Ljubo Čupić ponovo osvoji srca mladih. Ne treba naša omladina da nosi majice sa likom Če Gevare kada mi imamo našeg junaka“ kazao je Zečević.

OO SDP-a Nikšić obećao je prošle godine da će na Ljubovom grobu napraviti bistu dostojnu njegovog osmijeha. Od namjere su morali da odustanu jer na to nemaju zakonsko pravo pošto Ljubov grob pripada njegovoj rodbini. Ali, zato ne odustaju od ideje da njegov lik „ožive“.

„Namjeravamo da na Vojniku jedan dio pošumimo i napravimo park-šumu u čast Ljuba Čupića. Od ove pa narednih nekoliko godina taj dio ćemo dva puta godišnje pošumljavati tako da ćemo kroz desetak godina imati lijepu park-šumu, uređenu sa sadržajima za odmor i rekreaciju a sve u čast sjećanja na junaka koji ne smije da se zaboravi“ kazao je predsjednik OO SDP-a Milorad-Guto Jovanović.

Gaga godinama vodi računa o grobu heroja svoje mladosti

Godinama je Dragica–Gaga Abramović, vitalna starica koja se hrabro nosi sa godinama i koja sa ponosom ističe da je Staronikšićanka, bila vjerovatno jedina osoba koja je vodila računa o Ljubovom grobu.

Jednom mjesečno ona dolazi iz Podgorice da obiđe grobove članova porodice, da ih opere i „oplače svoje“. Ali, nikada nije zaboravila Ljubov grob, koji je postao njena nepisana obaveza.

Ne radi to ona zbog porodičnih veza, niti zato što to neko traži od nje.

O grobu vodi računa zbog jedne slike koju još iz djetinjstva čuva u srcu - Ljubove podignute svezane ruke u znak pozdrav, osmijeh koji prkosi smrti, ponos i gordost koja se rijetko sreće.

Za one koji su „prespavali“ lekciju iz istorije

Ljubo Čupić, čije pravo ime je bilo Čedomir, rođen je 1913. godine, kao jedno od desetoro djece u radničkoj porodici Sava i Stane, u Južnoj Americi, gdje su njegovi roditelji živjeli i radili.

Tridesetih godina 20. vijeka došao je u Nikšić, završio gimnaziju i otišao u Beograd da studira pravo.

Rat ga je spriječio da završi fakultet i umjesto diplome uzeo je pušku i ponovo otišao za Nikšić gdje je učestvovao u pripremi ustanka.

Četnici su ga zarobili 1942. godine na Kablenoj Glavici kod Nikšića i organizovali javno suđenje.

Nesvršeni pravnik, britkog jezika otvoreno je izvrgao ruglu vijećnike suda pa su organizatori procesa na brzinu donijeli odluku o smrtnim presudama grupi komunista među kojima je bio i Čupić.

Mirno je saslušao smrtnu presudu sa osmijehom na licu zbog koga je kasnije postao poznat širom svijeta, a njegova fotografija postala simbol otpora.

Strijeljan je 9. maja 1942. godine na Petrovoj glavici u starom groblju, ispod hrama Sv. Vasilija Ostroškog, a za narodnog heroja je proglašen 10. jula 1953. godine.

Preporučujemo za Vas