Pripadnici vjerske zajednice Jehovini svjedoci u Crnoj Gori imaju utemeljeno pravo na slobodu rada, okupljanja i djelovanja, a sloboda vjeroispovijesti garantovana je svim domaćim i međunarodnim standardima, ocijenio je istraživač kršenja ljudskih prava, Aleksandar Zeković.
Sveštenici Srpske pravoslavne crkve prekinuli su sinoć skup Jehovinih svjedoka, koji je trebalo da bude održan u sali Zavičajnog muzeja u Danilovgradu.
Zeković je saopštenju dostavljenom agenciji MINA kazao da je incident u Danilovgradu novi registrovani primjer otvorene mrženje i netolerancije prema pripadnicima vjerskih manjina ili, kako je kazao, takozvanih malih vjerskih zajednica.
"Zabrinjavajuće je što posljednjih desetak godina gotovo svi primjeri napada na male vjerske zajednice ostaju nekažnjeni, i to se neminovno održava na podsticanje nasilja prema njihovim pripadnicima“, naveo je on.
Zeković smatra da je, u konkretnom slučaju, neophodnareakcija, po službenoj dužnosti, Uprave policije i mjerodavnog državnog tužioca.
"Takođe, poželjno je da predsjednik opštine Danilovgrad primi predstavnike ove vjerske zajednice i na području Opštine garantuje vladavinu prava i privrženost vjerskoj toleranciji“, kazao je on.
Na taj način, smatra Zeković, uz profesionalni odnos nadležnih organa, direktno bi doprinio razvijanju društva kulture ljudskih prava u toj opštini i cijeloj Crnoj Gori.
On je podsjetio da su posljednjih desetak godina napadima posebno izloženi vjernici Hrišćanske adventističke crkve i Jehovini svjedoci, čija se okupljanja, druženja, proučavanja Biblije i molitve, sprječavaju na različite načine.
"Izloženi su bili prijetnjama a njihovi privatni domovi i prostorije koje koriste u vjerske svrhe često su bile predmet kamenovanja i požara. Mnogi od tih slučajeva nikada nijesu rasvijetljeni, i pored podnijetih krivičnih prijava“, zaključio je Zeković.
Sprječavanje skupa Jehovinih svjedoka nasilničko ponašanje
U Akciji za ljudska prava (HRA) navode da je sprečavanje skupa Jehovinih svjedoka u Zavičajnom muzeju u Danilovgradu nasilničko i nezakonito ponašanje, koje posebno ne priliči produhovljenim sveštenicima.
"Sprječavanje javnog skupa je krivično djelo, kao što su krivična djela i povreda slobode govora i javnog istupanja, povreda slobode ispovijedanja vjere i vršenja vjerskih obreda i izazivanje vjerske mržnje, koja se gone po službenoj dužnosti, pa nema smetnje i da državni tužilac pokrene krivično gonjenje u ovom slučaju", ocijenila je izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević.
Vjerske zajednice su, kako je dodala, na osnovu Ustava Crne Gore, ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.
"Jehovini svjedoci su registrovana vjerska zajednica u Crnoj Gori i njeni pripadnici imaju pravo da ispovjedaju svoju vjeru i čak da ubjeđuju druge da promjene vjeru – to je upravo suština ljudskog prava na slobodu mišljenja i vjeroispovjesti, koja podrazumijeva i pravo da se i mišljenje i vjera promjene", navela je Gorjanc Prelević.
To je, kako je dodala, Evropski sud za ljudska prava utvrdio u slučaju Kokinakis protiv Grčke, 1993. godine.
"U kome je utvrđeno da je Grčka prekršila pravo na slobodu vjeroispovjesti pripadniku Jehovinih svjedoka koga je osudila zbog prozelitizma (obraćanja u neku vjeru pristalica druge vjere neprimjerenim sredstvima), a nije uspjela da dokaže da se on zaista služio nečasnim i nezakonitim sredstvima, kao što su prinuda, iskorišćavanje ugroženosti, ispiranje mozga i slično", dodala je Gorjanc Prelević.
Ona je ocijenila da na teritoriji Crne Gore svako ima pravo da vjeruje ili ne vjeruje u šta hoće, i da u to pokuša da ubjedi i druge, sve dok to ne čini pod prinudom, dok ne koristi govor mržnje ili poziva na nasilje.
"Nema nikakvih informacija da su Jehovini svjedoci koristili ili da inače koriste takve nedozvoljene metode. A ako SPC ima takve informacije, to treba da prijavi nadležnim organima, a ne da se nasilno obračunava sa neistomišljenicima", smatraju u HRA.
Bonus video:
