Humani biomonitoring važan instrument za unapređenje zaštite javnog zdravlja

Humani biomonitoring je važan instrument za unapređenje zaštite javnog zdravlja i donošenje odluka zasnovanih na naučnim dokazima, poručeno je sa Četvrtog godišnjeg sastanka Evropskog partnerstva za humani biomonitoring (EHP Partnership on Human Biomonitoring), čiji je Crna Gora domaćin.

Sastanak se održava u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u saradnji sa Saveznim ministarstvom za životnu sredinu, klimatsku akciju, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost Njemačke (BMUKN), uz finansijsku podršku Vlade Njemačke. Crna Gora u tom evropskom partnerstvu ima ulogu ko-vodeće zemlje (Co-lead).

Sastanak okuplja predstavnike SZO-a, evropskih zemalja, uključujući države članice Evropske unije, međunarodnih organizacija i naučnih institucija, s ciljem razmjene iskustava, predstavljanja komparativnih pristupa i dobrih praksi u primjeni humanog biomonitoringa kao značajnog instrumenta zaštite javnog zdravlja, saopštila je Kancelarija SZO-a u Crnoj Gori

Sastanak su otvorili državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, zamjenica generalnog direktora Saveznog ministarstva za životnu sredinu, klimatsku akciju, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost Njemačke Ilka Hirt i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović.

"Za Crnu Goru, održavanje ovog sastanka predstavlja važnu priliku da, kroz razmjenu evropskih iskustava i intenziviranje međunarodne stručne saradnje, razmotri konkretne korake ka uspostavljanju nacionalnog programa humanog biomonitoringa. Njegov razvoj predstavljao bi značajan iskorak u unapređenju sistema praćenja i procjene uticaja životne sredine na zdravlje, jačanju nacionalnih kapaciteta i usklađivanju sa evropskim standardima i međunarodnom dobrom praksom", piše u saopštenju.

Humani biomonitoring, ističe SZO, omogućava praćenje prisustva hemijskih supstanci i njihovih metabolita u ljudskom organizmu, pružajući pouzdane podatke o stvarnoj izloženosti stanovništva različitim zagađujućim materijama. "Takvi podaci predstavljaju važnu naučnu osnovu za prepoznavanje potencijalnih zdravstvenih rizika, identifikovanje posebno osjetljivih grupa stanovništva, definisanje prioritetnih mjera i kreiranje javnozdravstvenih i ekoloških politika zasnovanih na dokazima."

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević istakla je da humani biomonitoring predstavlja važan instrument za unapređenje nacionalnog sistema zaštite zdravlja i odgovornog upravljanja hemikalijama.

„Kao država članica Svjetske zdravstvene organizacije i potpisnica brojnih međunarodnih i regionalnih sporazuma u oblasti životne sredine, Crna Gora dijeli odgovornost za jačanje nadzora nad uticajem životne sredine na zdravlje i doprinos prevenciji oboljenja povezanih sa izloženošću hemikalijama. Naše obaveze u okviru Evropskog procesa za životnu sredinu i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije, Globalnog okvira za hemikalije i drugih relevantnih inicijativa potvrđuju značaj praćenja izloženosti ljudi i prikupljanja naučnih dokaza kao osnove za odgovorno upravljanje hemikalijama. Humani biomonitoring sve više se prepoznaje kao jedna od ključnih komponenti ovih napora."

"Za Crnu Goru ova agenda ima poseban značaj. Kao država koja prolazi kroz ubrzan razvoj, istovremeno nastojeći da očuva svoje jedinstveno prirodno okruženje, prepoznajemo važnost razumijevanja faktora životne sredine koji utiču na zdravlje i obezbjeđivanja da zaštita javnog zdravlja prati društveni i ekonomski napredak."

"Jačanje nacionalnih kapaciteta u oblasti humanog biomonitoringa omogućiće nam da bolje identifikujemo prioritetne izazove u oblasti životne sredine i zdravlja, utvrdimo početne vrijednosti izloženosti stanovništva na nacionalnom nivou i podržimo donošenje odluka zasnovanih na dokazima. Mjerenjem prisustva hemikalija i njihovih metabolita direktno u biološkim uzorcima ljudi, humani biomonitoring omogućava nam da prevaziđemo pretpostavke i procjene i steknemo jasniji uvid u hemikalije kojima je naše stanovništvo izloženo – putem vazduha, vode, hrane, proizvoda široke potrošnje ili profesionalnih aktivnosti."

"Za zdravstveni sektor, humani biomonitoring predstavlja posebno važnu vezu između stanja životne sredine i zdravstvenih ishoda. On nam pomaže da identifikujemo ranjive grupe stanovništva, prepoznamo nove rizike, procijenimo djelotvornost preventivnih mjera i pružimo podršku ciljanim intervencijama u oblasti javnog zdravlja“, poručila je Vlahović Andrijašević.

Šefica Kancelarije SZO-a u Crnoj Gori dr Mina Brajović zahvalila je Vladi Njemačke i Saveznom ministarstvu za životnu sredinu, klimatsku akciju, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost na podršci organizaciji sastanka, kao i Crnoj Gori na ulozi domaćina i aktivnom doprinosu Evropskom partnerstvu za humani biomonitoring.

Ona je ukazala na značaj humanog biomonitoringa u kontekstu globalnog opterećenja zdravlja stanovništva izazvanog izloženošću hemijskim supstancama, podsjećajući da se, prema procjenama SZO, izloženost određenim hemikalijama iz životne sredine dovodi u vezu sa oko dva miliona smrtnih slučajeva i 53,5 miliona godina života prilagođenih invaliditetu (DALYs) na globalnom nivou.

„Izloženost hemijskim supstancama povezana je sa različitim zdravstvenim ishodima, uključujući kardiovaskularna i respiratorna oboljenja, maligna oboljenja, nepovoljne ishode reproduktivnog zdravlja, poremećaje razvoja i neurološke posljedice. Djeca, trudnice, radnici i posebno osjetljive zajednice često snose nesrazmjerno veliki teret ovih uticaja."

"Jedan od najvećih izazova u upravljanju rizicima od hemikalija jeste činjenica da se mnoge izloženosti odvijaju neprimjetno i tokom dužeg vremenskog perioda. Često znamo da su opasne supstance prisutne u životnoj sredini, ali je mnogo teže utvrditi u kojoj mjeri one zaista dospijevaju u ljudski organizam. Upravo zato humani biomonitoring ima nezamjenljivu ulogu."

"Za Svjetsku zdravstvenu organizaciju, obezbjeđivanje naučnih dokaza kao osnove za informisano odlučivanje predstavlja jedan od ključnih prioriteta. Humani biomonitoring sve više se prepoznaje kao važan instrument za ostvarivanje tog cilja."

"Crna Gora ima značajnu priliku da bude dio ovog evropskog i globalnog procesa. SZO snažno podržava razvoj aktivnosti humanog biomonitoringa u Crnoj Gori, jer one mogu obezbijediti dragocjene podatke za kreiranje nacionalnih politika u oblasti životne sredine i zdravlja i doprinijeti boljoj zaštiti javnog zdravlja. Istovremeno, razvoj nacionalnih kapaciteta u ovoj oblasti može dodatno osnažiti saradnju između zdravstvenog i sektora životne sredine, laboratorija, naučnoistraživačkih institucija i donosioca odluka“, istakla je Brajović.

Državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović naglasio je da su pouzdani podaci i međusektorska saradnja preduslov za djelotvorno upravljanje rizicima po zdravlje i životnu sredinu.

„Da bismo ostvarili napredak, potrebni su nam vjerodostojni podaci i bliska saradnja institucija nadležnih za životnu sredinu, zdravstvenih ustanova, naučnoistraživačke zajednice i međunarodnih partnera. Rezultati naučnih istraživanja treba da budu putokaz za naše odluke i osnova za konkretne mjere kojima ćemo zaštititi građane, posebno djecu“, poručio je Vitomirović.

Poseban segment sastanka posvećen je izloženosti živi i drugim zagađujućim supstancama, uz poseban osvrt na područje bivšeg rudnika Brskovo kod Mojkovca. U tom kontekstu predstavljene su aktivnosti u okviru projekta „Razvoj opcija za remedijaciju lokacije bivšeg rudnika metala Brskovo u Crnoj Gori“, koji sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine uz podršku Sekretarijata Minamata konvencije o živi.

Ilka Hirt, zamjenica generalnog direktora Saveznog ministarstva za životnu sredinu, klimatsku akciju, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost Njemačke, rekla je da "udruživanje naših snaga i znanja kako bismo zajedno ostvarili napredak predstavlja osnovnu ideju Evropskog partnerstva za humani biomonitoring i njegovog programa rada".

"Zajednički cilj nam je unapređenje primjene humanog biomonitoringa kao naučne metode. Vrhunska nauka predstavlja temelj humanog biomonitoringa. Međutim, da bi njegova primjena bila uspješna, ključnu ulogu ima komunikacija. Nijedno istraživanje u oblasti humanog biomonitoringa ne bi bilo moguće bez učesnika u istraživanju. Kada posmatramo rezultate ovih istraživanja, jasno prikazane kroz brojčane vrijednosti i statističke pokazatelje, nikada ne smijemo zaboraviti da se iza svake vrijednosti nalazi čovjek. Ukoliko, prema našim saznanjima, izmjerena vrijednost prelazi nivo koji se smatra bezbjednim, dužni smo da tu informaciju saopštimo uz poseban oprez i odgovornost, kao i da, po potrebi, pružimo odgovarajući medicinski savjet".

"Tokom današnjeg sastanka Partnerstva, posebna pažnja posvećena je aktivnostima koje se sprovode u zemlji domaćinu, Crnoj Gori. Uspostavljanje novog istraživanja u oblasti humanog biomonitoringa može podrazumijevati brojne preduslove i izazove, među kojima su finansiranje, infrastruktura, kadrovski kapaciteti i politička posvećenost. Ipak, takvo istraživanje može donijeti i izuzetno značajne rezultate, pružajući nam najneposredniji uvid u opterećenost stanovništva hemijskim supstancama, izvore njihove lične izloženosti i životne navike."

"Istovremeno, ono doprinosi snažnijem povezivanju stručnjaka iz sektora životne sredine i zdravstva, koji su prečesto usmjereni na odvojene oblasti svojih nadležnosti“, kazala je Ilka Hirt.

Na sastanku su razmatrane i mogućnosti povezivanja podataka o stanju i zagađenosti životne sredine sa podacima o izloženosti stanovništva, što, kako je saopšteno, predstavlja važan preduslov za sveobuhvatniju i pouzdaniju procjenu zdravstvenih rizika, kao i planiranje odgovarajućih mjera zaštite.

"Održavanjem ovog sastanka Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost jačanju evropske i međunarodne saradnje u oblasti životne sredine i zdravlja, uz prepoznavanje humanog biomonitoringa kao važnog naučnog i javnozdravstvenog instrumenta koji može doprinijeti boljem razumijevanju rizika, efikasnijoj prevenciji i dugoročnoj zaštiti zdravlja stanovništva", piše u saopštenju.