izvještaj ombudsmana

Kako država (ne)brine o najugroženijima?

U Domu u Bijeloj fali stručnjaka; u bolnici u Dobroti trećina socijalnih slučajeva; u Domu 1. jun fali mjesta. Ombudman Šućko Baković upoznaće Skupštinu sa brojnim problemima.
0 komentar(a)
Ažurirano: 04.04.2011. 12:08h

U Dječjem domu Mladost u Bijeloj nijesu obezbijeđeni adekvatni uslovi za boravak i rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, ocijenio je crnogorski Zaštitnik ljudskih prava i slobode, Šućko Baković.

Ombudsman je za parlament pripremio Poseban izvještaj o stanju ljudskih prava mentalno oboljelih lica smještenih u ustanovama, koji je sačinjen sagledavanjem stanja na terenu i angažovanjem medicinskih stručnjaka.

U Domu u bijeloj fali stručnjaka

Navodi se da u Dječijem domu trenutno boravi 20 djece sa teškom i težom mentalnom ometenošću (12 sa teškom mentalnom onesposobljenošću, a kod ostalih se radi o Daunovom sindromu i autizmu).

„Rad sa ovom djecom nije posebno organizovan i prilagođen njihovom psiho-fizičkim sposobnostima, ne postoje individualni programi rada za djecu sa smetnjama u razvoju“, kaže se u Izvještaju.

Djeca sa smetnjama u razvoju borave u vršnjačkim grupama koje broje najmanje 12-oro djece, što nije u skladu sa međunarodnim standardima koji predviđaju rad u manjim grupama.

Zaštitnik smatra da je u "Komanskom mostu"evidentan problem smještaja ženske populacije kojima nijesu obezbijeđeni adekvatni uslovi za život

„Ovako organizovane grupe ne omogućavaju uspješno sprovođenje dnevnih aktivnosti po utvrđenom rasporedu, budući da djeca sa smetnjama u razvoju nisu u mogućnosti da ravnopravno učestvuju sa drugom djecom i u potpunosti ispune predviđene aktivnosti. Prostorije u kojima borave djeca nisu arhitektonski prilagođena za kretanje i pristup osobama smanjene pokretljivosti“, kaže se u dokumentu.

Ocijenjeno je da u Dječjem domu u Bijeloj nema dovoljan broj stručnih osoba koji rade i brinu o ovoj djeci.

„Djeca sa smetnjama nemaju stalni nadzor i brigu od stručnih i kvalifikovanih lica, s obzirom da ova stručna lica dolaze po potrebi i pozivu“, ocjenjuje Ombudsman.

U Komanskom mostu poboljšani uslovi

Konstatuje se da su u Javnoj ustanovi Komanski most, nakon preporuka Zaštitnika, preduzete određene mjere i radnje koje su dovele do promjena u samoj ustanovi i poboljšanju kvaliteta uslova života i usluga koje se pružaju štićenicima.

Znatno su, kako se navodi, poboljšani uslovi smještaja za djecu i štićenike muške populacije.

„Paviljon za djecu u potpunosti ispunjava sve standarde za boravak djece. Veoma značajna promjena je uključivanje djece u obrazovni sistem, kao i izrada individualnih programa rada sa djecom. Međutim, ne postoji prostor za slobodne aktivnosti i rekreaciju djece“, kaže se u Izvještaju.

Upozorava se da nije u potpunosti spriječen kontakt između djece i odraslih štićenika, što može dovesti do incidentnih situacija štićenika i iskorišćavanja djece.

Ocjenjuje se da je opterećenost socijalnim slučajevima koji predstavljaju značajan procenat (30 do 35 odsto) neprihvatljiv u institucijama mentalnog zdravlja

Zaštitnik smatra da je evidentan problem smještaja ženske populacije kojima nijesu obezbijeđeni adekvatni uslovi za život.

„U paviljonu u kojem su smještene žene podignut je nivo higijene, ali je prostor i inventar je dotrajao. Uslovi u kojim boravi ženska populacija su ispod propisanih standarda i dovode u pitanje ostvarivanje prava na dostojanstven život, poštovanje ličnosti i zaštitu privatnosti“, kaže se u Izvještaju.

U Centru "1. jun" fali mjesta

U Javnoj ustanovi Centar za obrazovanje i osposobljavanje "1. jun" ne postoji dovoljan broj stručnjaka, što se posebno održava na djecu sa autizmom.

„Postavlja se pitanje kvaliteta pruženih usluga, s obzirom da u Crnoj Gori ne postoji sistem medicinsko-socijalnih usluga za osobe u autističnom spektru, pa su izostali mehanizmi nadzora, kontrole i praćenja rada“, navodi Zaštitnik.

Prilikom obilaska Internata konstatovano je da su smještajni kapaciteti preopterećeni, jer u spavaonama borave po četri osobe, a međunarodnim standardima je preporučeno obezbijeđivanje četiri metra kavdratna po korisniku.

„Takođe je zapaženo da zagrijavanje prostorija u kojima borave djeca nije na adekvatan način riješeno".

Zubari neće bez anestezije

Opšta zdravstvena zaštita korisnika Centra je na zadovoljavajućem nivou, ali je zabrinjavajuća činjenica da je teško obezbijediti kvalitetne intervencije kada su u pitanju bolesti usta i zuba.

„Najveći problem obezbijeđivanja adekvatne stomatološke usluge za djecu sa mentalnom ometenošću je u činjenici da stomatolozi odbijaju da rade popravke zuba bez anestezije, a to može kod djece sa mentalnom ometenošću izazvati druge posledice, posebno kada je u pitanju Daunov sindrom“. navodi Ombudsman.

Bolnica u Dobroti opterećena socijalnim slučajevima

U Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota konstatovano je da su uslovi smještaja na visokom nivou, ali nema dovoljno medicinskog osoblja, problem je posebno izražen u nedovoljnom broju angažovanih medicinskih tehničara i bolničarki.

Nejasno je na osnovu kojih kriterijuma i standarda se vrši praćenje i procjena zadržavanja "socijalnih pacijenata" u bolnici

Veoma je mali broj bolničarki koje se brinu o pacijentima, što smanjuje njihove šanse za adekvatni psihosocijalni tretman i vježbe pacijenata na otvorenom uz pratnju.

„Preopterećenost i nedostatak osoblja rješava se davanjem terapeutskih vikenda ili vikenda otpusta. Međutim, na ovaj način smanjuje se efikasnost u liječenju zbog češćih pogoršanja bolesti“, kaže se u Izvještaju Zaštitnika.

Navodi se da rad sa mentalno obljelim osobama zahtijeva visoko profesionalno angažovanje i veliku posvećenost pacijentima. „Međutim, i pored svih specifičnosti ovog posla i veoma teških uslova za rad, osoblje bolnice nema posebne benificije i stimulans, a ne postoje ni posebni programi zaštite zaposlenih“.

Ombudsman konstatuje da su kapaciteti bolnice preopterećeni. Psihijatrijska bolnica preopterećena je bolesnicima kojim nije potrebno bolničko liječenje, već čuvanje i njega u porodici ili socijalnoj ustanovi.

Ocjenjuje se da je opterećenost socijalnim slučajevima koji predstavljaju značajan procenat (30 do 35 odsto) neprihvatljiv u institucijama mentalnog zdravlja.

„Ovim osobama nije potrebno intezivno bolničko liječenje, već drugi vid pomoći i socijalne zaštite. Nejasno je na osnovu kojih kriterijuma i standarda se vrši praćenje i procjena zadržavanja "socijalnih pacijenata" u bolnici“, navodi se u Izvještaju.

Preporučujemo za Vas