Prema podacima Monstata, tokom 2008. i 2009. godine u Rožajama je zabilježeno za oko dvije hiljade manje stanovnika u odnosu na popis iz 2003.
Nezvanične informacije kažu da je taj grad, poslije ukidanja viza u decembru 2009, napustilo još oko 2.000 mještana. U tom talasu iseljavanja otišlo je ukupno 4.000 ljudi, slično kao devedesetih, kada se raselilo oko 5.000 Rožajaca.
Predsjednik odbora SDP i član predsjedništva te partije, dr Izet Bralić, kaže da na tu pojavu hitno treba staviti tačku.
“I ranije je bilo talasa iseljavanja iz Rožaja. Tokom 20. vijeka najkrupniji su bili 1912. i 1913. godine, zatim 1934, 1968, 1969, 1992. i 1998. Nekada su to bili odlasci iz političko bezbjednosnih ili ekonomskih razloga, ili i jedni i drugi. Posljednji talas je isključivo iz ekonomskih razloga, jer je Rožaje grad koji privredno umire”, smatra Bralić.
Odavno se ne ulaže u infrastrukturu
Ovo je jedini grad koji još ima jednosmjerno napajanje strujom. Mnogi infrastrukturni objekti u toj oblasti su izgrađeni ranih poslijeratnih godina i mnogi građani koji su izgradili svoje objekte danas nemaju mogućnost da se priključe na elektroenergetsku mrežu
“Ukupno je bilo oko 5.700 zaposlenih u privredi. Sve to zajedno sa šumskim potencijalom, planinom Hajlom, uz mudrost ljudi i težnju da mladi ostanu u Rožajama bio je primjer uspješne privrede, i to uz primjenu znanja ljudi iz ove sredine. Danas imamo sve manje i manje imaoca, a nažalost i znavaoca koji ostaju da žive ovdje”, kazao je Bralić koji se osvrnuo na turizam kao jednu od strateških grana, a koji je umjesto da se razvija praktično zamro.
“Na osnovu zvaničnih podataka koje je objavio Monstat, u periodu od 1987. do 1990. godine prosječno smo imali 28. 266 noćenja ili 9.836 gostiju. Od toga je stranaca van bivše Jugoslavije bilo 1.677.
Ako te cifre uporedimo sa današnjim u kojima smo 2009. godine ostvarili 1.196 noćenja, odnosno imali 1. 560 gostiju, što inosi 0,76 noćenja po jednom gostu, onda vidimo gdje nam je turizam o kojem se priča kao o strateškom pravcu razvoja”, rekao je Bralić.
Najteža situacija je kod visokoškolaca kojih ima 113 uz 20 koji obavljaju pripravnički i koji nakon toga, plašim se, neće imati prostora da se zaposle u Rožajama, rekao je Bralić
U infrastrukturu koja je na cijelom sjeveru loša, a u Rožajama posebno, kaže Bralić, poodavno se ne ulaže ništa.
“Ovo je jedini grad koji još ima jednosmjerno napajanje strujom. Mnogi infrastrukturni objekti u toj oblasti su izgrađeni ranih poslijeratnih godina i mnogi građani koji su izgradili svoje objekte danas nemaju mogućnost da se priključe na elektroenergetsku mrežu zbog toga što je većina trafo-stanica u crvenom. Kakvo bi tek u tom dijelu bilo stanje da nam privreda radi, pa da i ta preduzeća povlače određeni dio električne energije. A kvalitetno napajanje strujom je preduslov za dobru privredu. I putevi su nam loši. Jedini koji imamo, drumski saobraćaj je u najlošijem stanju u zemlji”, kazao je Bralić.
On ističe da je Rožaje grad u kojem odumiru stari, a omladina ima sve manje prostora i mogućnosti.
“Sa 2.020 penzionera čije su penzije 20 odsto niže od prosjeka u državi se poigralo. Nanijeta im je velika nepravda, jer preživljavaju svoje zadnje dane i nijesu dočekali da valorizuju sva ona davanja i odricanja koja su svjesno činili da bi mladi imali bolje uslove za razvoj i zapošljavanje. Na Birou je više od hiljadu mladih ljudi naspram nešto više od tri hiljade zaposlenih, od kojih mnogi samo fiktivno, jer su uzeli kredite da bi preživjeli, pa su brisani sa evidencije. Najteža situacija je kod visokoškolaca kojih ima 113 uz 20 koji obavljaju pripravnički i koji nakon toga, plašim se, neće imati prostora da se zaposle u Rožajama”, rekao je Bralić.
Bonus video:
