Najviše korupcije u crnogorskom zdravstvu ima na cetinjskoj bolnici, zatim u Kliničkom centru, ali i u bolnici u Beranama, rezultat je istraživanja o korupciji u zdravstvu koje su radili Ministarstvo zdravlja, UNDP i Svjetska zdravstvena organizacija u Crnoj Gori.
Ministar Miodrag Radunović je najavio da će se narednih dana sastati sa čelnicima ustanova u kojima je taj problem prepoznat, i dati im preporuke kako da se situacija promijeni.
“Ukoliko ne ispune zadate preporuke, sigurno neće sjedjeti na tom mjestu”, rekao je Radunović.
On je dodao da su rezultati istraživanja prepoznali ustanove i odjeljenja na kojima su prisutne negativne pojave, koje se moraju suzbiti.
Najmanje korupcije je u Specijalnoj bolnici u Risnu, pokazalo je istraživanje na oko 4.400 pacijenata i zdravstvenih radnika.
“Na Cetinju je skoro dvije trećine pacijenata dalo poklon ili novac zdravstvenim radnicima, dok je u Kliničkom centru i u Beranama 60 odsto pacijenata uradilo isto”, kazala je koordinatroka Centra za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED), Slavica Nikolić predstavljajući rezultate.
Najmanje korupcije je u Specijalnoj bolnici u Risnu, pokazalo je istraživanje na oko 4.400 pacijenata i zdravstvenih radnika.
Ginekologija najkritičnija
Najviše poklona ili novca zdravstvenim radnicima pacijenti su dali na ginekološkim odjeljenjima u Nikšiću, Beranama, u Kliničkom centru, i na Cetinju. Za operaciju je platilo skoro 43 odsto pacijenata risanske bolnice, dok je skoro 40 odsto ispitanika naglasilo da je na pljevaljskim hirurzima dalo novac ili drugi poklon. Interna medicina najviše je plaćena u bolnici u Brezoviku, smatraju pacijenti.
“Najčešći motiv neformalnog plaćanje je osjećaj zahvalnosti, smatra skoro 43 odsto pacijenata”, kazala je Nikolić.
“Najčešći motiv neformalnog plaćanje je osjećaj zahvalnosti, smatra skoro 43 odsto pacijenata”, kazala je Nikolić.
Skoro polovina zdravstvenih radnika je priznalo da je primila poklon ili novac od pacijenta, a od svojih kolega kao one koji najviše “nose kući” vide ljekare koji liječe pacijenta (26 odsto), hirurge (24 odsto), medicinske sestre i babice, po 21 odsto, dok svega jedan odsto ispitanika vidi anesteziologa kao nekog ko rado prima poklone i novac.
“Sestre uzimaju do 40 eura, hirurzi 300 do 50, čak i do 1.000, dok ginekolozi dobijaju od 250 do 300 eura”, navode zdravstveni radnici u istraživanju, uz konstataciju da neki ljekari očekuju poklone u kovertama, a neki i svojim ponašanjem daju signale da im nešto treba pokloniti.
Takođe, zdravstveni radnici ne vide ništa loše u primanju poklona, pa čak 76 odsto njih smatra da je prihvatljivo da dobiju nadoknadu jer je “pacijent to dao kao poklon”.
“Pacijenti se nađu uvijeđeni ako odbiješ poklon, ovu sitnicu", smatraju ispitani medicinari.
Najurgentnije progleme sistema zdravstva, pacijenti vide u nemotivisanosti ljekara, tako smatra skoro svaki peti ispitanik, u kvalifikovanost i obučenost doktora medicine sumnja 15 procenata ispitanih, a čekanje i redovi za preglede smeta oko 14 odsto pacijenata, dok se 12 odsto žali na nestašicu ljekova u apotekama.
Rado bi u privatnike
Zaposleni, međutim, kao najveće probleme vide svoja primanja, nedovoljnu opremljenost ustanova, kao i nemotivisanost kolega. Medicinari bi, takođe, vrlo rado prešli u privatnike, ukoliko bi im se takva prilika i pružila, pa istraživanje pokazuje da trećina ispitanih zdravstvenih radnika na to gleda sa odobravanjem.
Pacijenti su takođe, u visokom procentu od 40 odsto svoju uslugu dobijali i od privatnika, iako su istu morali da dobiju u državnim ustanovama.
Pacijenti su takođe, u visokom procentu od 40 odsto svoju uslugu dobijali i od privatnika, iako su istu morali da dobiju u državnim ustanovama.
“Čak 32,9 odsto zaposlenih je koristilo privatnu zdravtvenu zaštitu”, saopštila je Nikolić. Više od pola pacijenata je dalje spremno da koristi privatne oridinacije ukoliko bi te troškove snosio Fond za zdravtveno osiguranje, a kao razlog navode dobijanje usluge u trenutku kada je ona potrebna.
“Sedam odsto pacijenata je imalo negativne poslejdice zbog propusta u radu zdravstvenih radnika, a najčešće se radilo o pogrešno uspostavljenoj dijagnozi, prepisanoj terapiji i dugom čekanju na pregled, zbog čeka je dolazilo do pogoršanja zdravstvenog stanja”, rekla je Nikolić.
Prosječna vrijednost poklona hirugu je 112 eura, ljekaru koji liječi 88, anestezilogu 73, laborantu i radiologu 45, babici 40, i sestri 30 eura.
“Detaljna analiza prema tipu bolnice pokazuje da bolnički pacijenti najviši iznos daju u cetinjskoj bolnici u prosjeku 90 eura, a zatim i u specijalnoj bolnici u Risnu 80 eura”, izvod je iz istraživanja.
Potrebni konkretni koraci
Stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori, Aleksandar Avanesov, je rekao da je alarmantno da je 55 odsto ispitanih izjavilo da su neformalno plaćali za medicinsku uslugu.
Pacijenti su, prema rezultati istraživanja, u prosjeku platili 60 eura na ime poklona i novca medicinskom osoblju.
Pacijenti su, prema rezultati istraživanja, u prosjeku platili 60 eura na ime poklona i novca medicinskom osoblju.
“Oko osam odsto prosječne plate u Crnoj Gori u 2010. godini pacijenti su davali ljekarima. To su plaćanja mimo 8,5 procenata bruto prosječne zarade koje svaki osiguranih plaća. Riječ je o velikom iznosu, jer je prosječna plata mala”, rekao je Avanesov, i dodao da očekuje konkretne korake.
Šefica SZO u Crnoj Gori Mina Brajović je kazala da je korupcije izazov za taj sektor, jer onemogućava zdravstvenu zaštitu. Korupcija postoji, kako je kazala, od građevnish radova u ustanovama, nabavci opreme, odsnosa sa farmaceutskom industrijom, do pružanja usluga u zdravstvu.
“Neformalna plaćanja onemogućuje reformske procese i urušava povjerenju u zdravstvene institucije”, rekla je Brajović.
Ljekari nedostupni
Kada je riječ o stavu prema reformi primarnog sektora, uspješnom i veoma uspješnom je ocjenjuje polovina ispitanih.
Kao nedostatke reforme najčešće vide nedostupnost ljekara za zakazivanje, njihovu preopterećenost, kao i otežan pristup specijalistima, dok prednosti vide u manjem čekanju u redovima, boljem praćenju pacijenata, kao i zakazivanju pregleda unaprijed.
“Svakog ponedjeljka zakazujem kod izabranog ljekara, jer ne znam kada ću biti bolestan”, tako opisuje pacijent reformu.
Visokoobrazovani češće daju novac
Karakteristike ispitanika koji su najčešće dali poklon medicinskom osoblju:
- centralni region
- žene
- više i visoko obrazovanje
- bave se privatnim bizinsom, nezaposleni i zaposleni
- mjesečni prihod domaćinstva veći od 500 eura
Bonus video:
