DŽABA KAMERE

Video nadzor ne može spriječiti pesnice i letve u školama

Roditelji sve manje pažnje poklanjaju djeci, a mediji sa raznim agresivnim sadržajima previše su zastupljeni. Uticaj vršnjaka je jak u adolescenciji...
92 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 27.02.2011. 20:32h

Fizičkog, verbalnog, seksualnog i ekonomskog nasilja među maloljetnicima bilo je oduvijek, ali stvarnost pokazuje da je ono posljednjih godina sve izraženije i opasnije. Šipke, letve i drugi predmeti postaju obavezan rekvizit u tučama između učenika mnogih osnovnih i srednjih škola, a često su prisutni i ne manje bitni oblici nasilja, kao što su vrijeđanje, socijalna izolacija, zadirkivanje, štipanje i slično. Već nekoliko godina ulažu se određeni napori da se vršnjačko nasilje suzbije, ali praksa pokazuje da oni nijesu urodili plodom.

Nedavni napad nekoliko podgoričkih gimnazijalaca na učenika ekonomske škole, kada je zadobio teške tjelesne povrede, upozorava na potrebu ozbiljnije akcije čitave zajednice, kako bi takvih primjera bilo sve manje.

Prema podacima Uprave policije, najčešći slučajevi vršnjačkog nasilja su tuče i nanošenje lakih i teških tjelesnih povreda.

Viši policijski komesar Dušan Baković navodi da je u prošloj godini bilo 21 odsto manje narušavanja javnog reda i mira i 44 odsto manje registrovanih krivičnih djela, čiji su izvršioci učenici, u odnosu na 2009. godinu.

"Prošle godine imali smo 41 registrovani slučaj narušavanja javnog reda i mira tučom, u kojima je učestvovao 91 učenik, a 11 slučajeva, odnosno 15 učenika je procesuirano, kada su u pitanju krivična djela“, kaže Baković, dodajući da svakodnevno imaju situacija u kojima nije bilo povreda, ni materijalne štete, prilikom tuča, kada škole i roditelji preduzimaju određene vaspitne mjere.

Djeca su prepuštena sebi

On objašnjava da je za oko 90 hiljada crnogorskih učenika predviđeno 105 kontakt policajaca, koji su svakodnevno prisutni u školama i neposrednoj blizini školskog okruženja i u stalnom su kontaktu sa učenicima i upravama škola.

Roditelji sve manje pažnje poklanjaju djeci, ona su sve više prepuštena sebi, mediji sa raznim agresivnim sadržajima su previše zastupljeni

Razvitkom modernog života i vršnjačko nasilje je postalo agresivnije, smatra pedagog Radoje Novović, navodeći da je veoma bitno da i škola i porodica imaju jasna pravila, vaspitne mjere na kojima bi se gradio odnos sa djecom i mirno razrješavali njihovi konflikti.

„ U ovom trenutku ti odnosi nijesu zadovoljavajući. Roditelji sve manje pažnje poklanjaju djeci, ona su sve više prepuštena sebi, mediji sa raznim agresivnim sadržajima su previše zastupljeni, uticaj vršnjaka je jak u adolescenciji, nema svaka škola profesionalce koji poštuju i sprovode određena pravila“, objašnjava Novović.

U pozadini konflikta je nezadovoljstvo

Specijalista kliničke psihologije Ljiljana Krkeljić ocjenjuje da je vršnjačko nasilje veoma ozbiljna pojava zato što djeca trpe, a posljedice mogu biti teške i trajne, i ističe da, iako je fizičko nasilje najočiglednije, ono je prema istraživanjima Ministarstva prosvjete i UNICEF-a, od prije par godina, na trećem mjestu, iza emocionalnog nasilja i socijalne izolacije.

Iza svakog konfliktnog ponašanja stoji neka nezadovoljena potreba, kao što su potreba za ljubavlju, pripadanjem, uvažavanjem, priznanjem, slobodom i zabavom

Pedagog Novović objašnjava da iza svakog konfliktnog ponašanja stoji neka nezadovoljena potreba, kao što su potreba za ljubavlju, pripadanjem, uvažavanjem, priznanjem, slobodom i zabavom, i da je to uzrok svih konflikata i nasilja.

„Da li je neko nekog mrko pogledao ili ga u društvu omalovažio, ili mu nije dao da uđe u društvo, ili nije mogao da igra na fudbalskoj utakmici, sve su to razlozi za neku vrstu osvete kod ove djece“, kaže pedagog Zavoda za školstvo.

Kao pozitivan primjer u borbi protiv vršnjačkog nasilja Novović navodi Norvešku, koja je jasnim pravilima o kojima su svi zaposleni u školama i roditelji djece bili edukovani, vođenjem razgovora u kome se neće onaj koji je izvršio nasilje odmah etiketirati i kažnjavati, već mu se pružiti šansa da ispravi grešku, uspjela da stvori sigurno okruženje za djecu.

"To je program koji Crna Gora pokušava da sprovede. Međutim, kod nas to teško prolazi, to se u našim školama gotovo nikako ne poštuje. Moramo biti dosljedni, principijelni, potreban je ozbiljan rad i uključivanje što više faktora u društvu, kako bi se stanje popravilo“, smatra Novović, dodajući da ne misli da bi uvođenje video nadzora u svim školama suštinski riješilo problem.

Svako drugo dijete žrtva nasilja

UNICEF će u saradnji sa Ministarstvom prosvjete u toku ove godine sprovesti istraživanje o prisutnosti vršnjačkog nasilja na uzorku od osam crnogorskih osnovnih škola.

“To ne znači da se ispitivanje neće širiti i na srednje škole, ali smatramo da je bolje početi od mlađih učenika, kada oni mnogo lakše prihvataju ispravne stavove o nasilju”, navodi portparol UNICEF-a Jelena Perović.

Ta organizacija od 2006. godine realizuje projekat „Škola bez nasilja-sigurno školsko okruženje za djecu“, a po njihovom posljednjem istraživanju, kada je ispitano preko 6.300 učenika, svako drugo dijete doživi neku vrstu nasilja.

Galerija

Preporučujemo za Vas