Slučaj Valdanosa pokazuje da Vlada, iako konstantno ide iz promašaja u promašaj, mutnim poslovima sakriva svoju nesposobnost, poručio je književnik Balša Brković na konferenciji o problemataci nekadašnjeg vojnog ljetovališta.
Predstavnici nevladinog sektora okupljeni sa ciljem zaštite Valdanosa, još jednom su ukazali na nedopustivost predviđenog rješenje i važnost hitnosti poništavanja tendera.
Poručeno je da je nejasno čime se Komisija rukovodila kada je odlučila da se opredijeli za kompaniju koja ne ispunjava niti jedan uslov iz tendera.
Da im može biti prodali bi i nebo
Brković je poručio i da je Vlada prodala gotovo sve, te da bi čelnici vlasti "prodali i nebo ukoliko bi se našao kupac".
“Bilo bi važno da se desi nova "Tara", da građani iniciraju novi koncenzus i pokažu Vladi da nijesu njihovi pasivni objekti, već da imaju svoj glas", rekao je Brković.
On je napomenuo da zagovornici zaštite tog područja vođeni jakom argumentacijom, dok sa druge strane ona ne postoji.
Džemal Hodža iz NVO "Mogul" iz Ulcinja je ponovio da je riječ o "štetnom tenderu", te da je krajnje neubjedljiv napor Vlade da taj "sumnjivi posao predstavi kao čist i koristan za državu i građane".
"Vlada pokazuje da nema namjeru da odustane od predatorskih i netransparentnih privatizacija, čije pogubne efekte najviše osjećaju građani", rekao je Hodža, naglašavajući da je u postupku valorizacije Valdanosa sve sporno.
"Od odluke Vlade o formiranju Komisije za valorizaciju iz 2007. godine, do formiranja tenderske Komisije i njenog rada, nezakonite Studije lokacije i načina na koji ona tretira ovaj zakonom zaštićeni lokalitet - sve je sporno", kazao je on, i podjestio da je više od 4.000 Ulcinjana stavilo potpis na peticiju za njegovu zaštitu.
Sve je sporno
Sporna je, kako je rekao, i Studija lokacije, kojom je predviđeno premještanje maslinjaka, smanjenje plaže, a zaboravljeno je da je Valdanos još 1968. godine proglašen spomeikom kulture.
Ulcinjani su obespravljeni, smatra Abazović, traže da im se vrati imovina, imaju sporove pred sudovima i ovakvo rješenje navodi da se radi o političkom problemu.
Politikolog iz Ulcinja Dritan Abazović je naglasio da se Vladin posao štetan sa više aspekata, od političkog, ekonomskog, kulturnog, pravnog, socijalnog i ekološkog.
"Problem nije od juče, ali je Vlada pokušala da ga brzo, nezakonito, nakaradno i bez saglasnosti lokalnog stanovništva riješi. Bez obzira što Vlada polaže monopol nad mnogim stvarima, ne smije da ga ima nad istinom i pravdom", rekao je Abazović.
Ulcinjani su obespravljeni, smatra Abazović, traže da im se vrati imovina, imaju sporove pred sudovima i ovakvo rješenje navodi da se radi o političkom problemu.
Ekonomski bi bilo isplativije, kako je rekao, da se aktivira proizvodnja maslina, koja bi dala i do tri puta više novca, nego eventualna kompanija.
"Ovo je pokušaj da se marginalizuje Ulcinj i potrebno je da svaki građanin digne glas, kako bi se stopirao taj posao", rekao je Abazović.
On je dalje istakao da je kapija na Valdanosu zatvorena za građana, što je nedopustivo, jer je riječ o javnom dobru.
"Kada bi građani htjeli da odu tamo, bila bi im potrebna saglasnost ministarstva. Lakše je bilo otići kada je vlasnik bila Vojska", poručio je Abazović.
"Nije u pitanju koja je firma u pitanju, već ako su prekršeni zakoni ne može da im se preda rukovođenje Valdanosa", rekao je Abazović, i dodao da se rješenje o valorizaciji Valdanosa se mora tražiti sa lokalnom zajednicom i vlasnicima.
Umjesto da štitimo maslinjake mi ih premještamo
Direktor NVO "Green Home" Darko Pajović je rekao da način valorizacije nije dobar ni sa aspekta zaštite životne sredine.
“Dok druge države sade masline i to je njihov brend, nama propadaju 18.000 stabala”, rekao je Pajović.
On je rekao da slučaj Valdanos nije problem samo Ulcinja, već i cijele Crne Gore, jer se sjutra može desiti neki novi “Valdanos” na Žabljaku, Podgorici ili u nekoj drugoj opštini.
“Dok druge države sade masline i to je njihov brend, nama propadaju 18.000 stabala”, rekao je Pajović.
Novinarka Marijana Kadić Bojanić je naglasila da donosioci odluka treba da vide rezultate ranijih privatizacija i uništavanja životne sredine, i to shvate kao opomenu kako ne treba raditi.
“Možda predstavnici vlasti treba da vide koliko je betonskih ožiljaka na obali i time da se rukovode”, rekla je Kadić Bojanić, pozivajući građane da se pridruže akciji.
Bonus video:
