Sjednica Odbora za ljudska prava počela kvalitetnom raspravom

U ponuđenom dokumentu fali dio koji bi regulisao saradnju sa građanima, dio koji uticao na povećanje samoinicijativnog rada ombudsmana
70 pregleda 0 komentar(a)
Odbor za ljudska prava, Foto: Boris Pejović
Odbor za ljudska prava, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 03.02.2011. 13:03h

Sjednica Odbora za ljudska prava na kojoj je razmatran plan aktivnosti tog tijela za ovu godinu, a koji je napravljen na osnovu izvještaja Evropske komisije, pretvorila se u vrlo kvalitetnu javnu raspravu.

Predstavnici civilnog sektora, domaćih i međunarodnih institucija zaduženih za oblast ljudskih prava i parlamentarnih stranaka pozdravili su način na koji je ovaj Odbor počeo da radi, iznoseći primjedbe i sugestije na račun svega onoga što je urađeno prošle godine i što bi, po njima, trebalo unaprijediti.

Poslanica SNP-a Snežana Jonica kazala je da, zbog kvaliteta izlaganja učesnika, nije neophodno da se već danas usvoji Akcioni plan.

Predstavnik MANS-a Vuk Maraš kazao je da u ponuđenom dokumentu fali dio koji bi regulisao saradnju sa građanima, dio koji uticao na povećanje samoinicijativnog rada ombudsmana, te da nije riješen do kraja ni dio koji se tiče Zavoda "Komanski most".

"Bivši direktor Vuk MIrković opet radi iako je bilo neophodno utvrditi odgovornost za loše stanje u toj instituciji", kazao je Maraš.

On je ocijenio i da ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša ne radi dobro svoj posao, te da inicijatica civilnog sektora da se on smijeni nije naišla na odobravanje političkih faktora.

"I pored toga, svi su ovdje svjesni da Dinoša neće biti smijenjen", kazao je Maraš.

Što prijeu svojiiti Zakon o ombudsmanu

Programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić osvrnuo se na usvojenu legislativu poručujući da je neophodno što prije usvojiti Zakon o ombudsmanu.

"Taj zakon je bitan i obavezan za proces integracija, a mnogo znači za zaštitu ljudskih prava, a sve ovo je rezultat neodrađenog posla", kazao je Raonić.

On se osvrnuo i na proslogodišnju raspodjelu novca Fonda za manjine, poručujući da naprosto nije u redu da jedan savjet ima više novca od ombudsmana.

"Sve to je skandalozno samo po sebi", kazao je Raonić.

Predstavnica CRNVO-a Marija Vuksanović poručila je da osim zakona o besplatnoj pravnoj pomoći treba inicirati predlog izmjena i dopuna Zakona o suđenju u razumnom roku.

Prava djece uvesti u Ustav

"Postoji čitav niz nedostataka kada je riječ o dječijim pravima, treba uvesti definiciju djeteta u Ustav, tokom izmjene Ustava", kazala je ona.

Mirjana Gajević, ispred Akcije za ljudska prava, zatražila je od ombudsmana Šućka Bakovića da se založi kod vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić ne bi li se saznalo šta je urađeno na utvrđivanju odgovornosti višedecenijskog direktora "Komanskog mosta" povodom nestanka dvoje djece.

Članovi Odbora pozdravili su izlaganja predstavnika civilnog sektora, navodeći da su sve sugestije više nego dobro došle. S druge strane, ombudsman je izrazio čvrsto uvjerenje da Zakon o zaštitniku nije usvojen iz formalnih razloga.

"Ovaj Odbor je uložio mnogo truda. Radilo se na amandmanima i siguran sam da je riječ o formalnim razlozima kada je riječ o neusvanjanju", poručio je Baković.

Bonus video: