Državne smjernice razvoja arhitekture biće završene do oktobra, saopštio je glavni državni arhitekta Dušan Vuksanović, pojašnjavajući da taj dokument neće dati isključive stavove povodom gradnje visokih zgrada.
Vuksanović je danas, na regionalnoj konferenciji "Gradnja visokih zgrada - imperativ ili izbor", koju je organizovala Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore (IKCG), kazao da smjernice imaju jasnu poziciju u svakodnevnoj praksi.
On je pojasnio da zakon propisuje da se davanje saglasnosti na idejna rješenja sprovodi na osnovu uslova i kriterijuma koji su dati u smjernicama.
"Do polovine oktobra ove godine je rok za izradu smjernica. Vjerujem da ćemo radnu verziju imati prije avgusta", kazao je Vuksanović.
On je kazao da Direktorat glavnog državnog arhitekte do usvajanja smjernica radi tako što vrši uporednu analizu segmenta uslova iz plana, i na osnovu toga odlučuje o zahtjevu.
"Smjernice neće dati isključive stavove povodom gradnje visokih zgrada. Neboderi su zahtjevnije teme u projektantskom i tehnološkom smislu. Ideja je da podsjetim kolege da je baviti se neboderima zadatak koji zahtijeva poznavanje stvari koje izlaze iz okvira arhitekture kao profesije", naveo je Vuksanović.
Ključno je, kako smatra, da arhitekta posjeduje svijest o potrebi za angažovanjem i drugih strana.
Predsjednik IKCG, Boris Ostojić, rekao je da je opredjeljenje komore da se ubuduće glas struke čuje što glasnije.
"IKCG će, preko svojih strukovnih komora, nastojati da o svim bitnim pitanjima za struku ili javni interes jasno iskaže stručni stav kad Izvršni odbor iz strukovnih komora procijeni da je to u interesu struke", poručio je Ostojić.
Predsjednica Izvršnog odbora Strukovne komore, Maja Velimirović Petrović, kazala je da se kao jedan od mnogih složenih aspekata moorfološko-urbanističkog razvoja crnogorskih gradova, ističe aspekt izgradnje visokih zgrada.
Taj aspekt, kako je navela, do sada nije adekvatno tretiran „niti u normativno-zakonodavnom okviru, niti u planersko-urbanističkoj praksi, niti u stručnom i javnom diskursu“.
"Kao posledicu neadekvatnog i nepravovremenog odgovora struke u smislu multidisciplinarnong planerskog stava i stručne procjene realnih potreba i mogućih kapaciteta prostora, imamo aktuelnu situaciju da za izgradnju visokih zgrada često se dešava kao eksces u prostoru jednostrano izražena potreba netolerantna prema okruženju i izgrađenoj sredini", kazala je Velimirović Petrović.
Takve pojave, kako je kazala, po pravilu izazivaju negodovanje i revolt stručne i laičke javnosti.
Prema njenim riječima, postoji svjest da visoke zgrade, same po sebi, u fenomenološkom i tipološkom smislu ne moraju biti u potpunosti nepoželjan oblik gradnje.
"Takođe smo svjesni da nas, njihova eventualna izgradnja, stavlja pred brojne izazove kojima kao društvo i struka moramo biti dorasli", rekla je Velimirović Petrović.
Bonus video:
