HRAPOVIĆ NA KONTROLNOM SASLUŠANJU

Preko 94 odsto djece ima izabranog ljekara, a ginekologa 60 odsto žena

Ministar je posebno istakao da je u protekle dvije godine povećan ukupan broj vakcinisane djece sa 46 procenata na 86 procenata.
686 pregleda 0 komentar(a)
Odbor saslusanje ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Foto: Luka Zeković
Odbor saslusanje ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

Od ukupnog broja djece u Crnoj Gori, njih više od 94 odsto ima izabranog doktora a 60 odsto žena ima registrovanog izabranog ginekologa, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

“Kod izabranog doktora za djecu i odrasle registrovano 576.455 građanina, što čini registraciju od 91,02 procenta. Od toga 94,2 procenta kod izabranog doktora za djecu a 90,18 procenata kod izabranog doktora za odrasle.,” kazao je ministar na kontrolnom saslušanju pred Odborom za zdravstvo, rad I socijalno staranje.

Ministar je takođe ukazao da manje od dvije trećine žena ima svog ginekologa.

“Broj žena koje su izvršile registraciju kod izabranog ginekologa je 165.939 ili 60,39 procenata,” kazao je na saslušanju, čija je tema bila „Funkcionisanje instituta izabranog tima ili izabranog doktora”.

Prema dostupnim podacima, na pedijatra je u prosjeku 1.694 djece, dok je odraslih na izabranog doktora 1.567 a na ginekologa 4.881 pacijentkinja.

Posebno je istakao da je u protekle dvije godine povećan ukupan broj vakcinisane djece sa 46 procenata na 86 procenata.

“Naravno, ovim procentom nismo zadovoljni i nastavljamo kampanju i edukaciju kako bi broj vakcinisane djece porastao na preko 95 procenata,” kazao je Hrapović pred poslanicima.

Na sjednici su učestvovali direktor Fonda za zdravstveno osiguranja Sead Čirgić, direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić i direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Mevlida Gusinjac.

Sve ovo što se radi u zdravstvenom sistemu, prema njegovim riječima, prepoznaju kako građani tako i međunarodne organizacije.

“Podsjetiću da smo 2017. godine bili sa 34, pretposljednjeg mjesta Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa napravili rast za devet mjesta. Tako da smo prošle godine bili na 25. i, po novom istraživanju, napredovali smo još za dva mjesta,” kazao je ministar, dodavši da povjerenje građana u zdravstveni sistem predstavlja “jedan dodatni impuls da nastavimo sa započetim reformama”.

Hrapović je kazao da način plaćanja izabranog doktora kao rezultat ima povećanje njihovih zarada u odnosu na način obračuna redovne zarade po granskom kolektivnom ugovoru.

“Iznos zarade prije svega zavisi od broja osiguranika koji su registrovani kod izabranog doktora i obima pruženih usluga. Prosječna isplaćena zarada izabranog doktora u novembru 2018. iznosila je 952 eura,” istakao je ministar.

On je kao značajno naveo uvođenje e-servisa u zdravstvenom sistemu, prije svega e-zakazivanje kod izabranog doktora ali i e-recept, e-apoteka, e-laboratorija... i dodao da se radi na uvođenju sistema e-kartona. Dodao je da se stalno ulaže sistem i da je u toku završna priprema tenderske dokumentacije za nabaku nova tri digitalna mamografa za sprovođenje nacionalnog skrininga na nivou cijele države.

Dobili pohvale iz Slovenije

Član odbora, poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, kazao je na sjednici da su nedavno imali prilike da posjete Sloveniju gdje su razgovarali sa predstavnicima tamošnjeg Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra.

“Sa zadovoljstvom moram reći da smo dobili pohvale za reforme u određenim segmentima zdravstvenog sistema. Čak se u pojedinim djelovima interesovali da se naše iskustvo prenese na Slovoeniju. I negdje, čini mi se, da su objektivni u tom ocjenama,” kazao je Mugoša, navodeći da se to odnosi i na e-sisteme.

Odgovarajući Mugoši, ministar zdravlja kazao je da mu je drago da čuje da predstavnici zdravstva Slovenije saopštavaju takve stavove kada je zdravstveni sistem Crne Gore u pitanju.

"Posebno mi je drago da su saopštili stav da neke elemente crnogorskog zdravstvenog sistema mogu da implementiraju u slovenački zdravstveni sistem, upravo ovaj. I pored budžeta slovenačkog zdravstva koji iznosi 3,5 milijarde eura, u odnosu na naš od 240 miliona eura, napravite sami procjenu. Ipak vidite da mi sa ovim budžetom, koji nimalo nije mali nego je dovoljan, dobijamo ono što je kvalitet zdravstvene zaštite I dostupnost zdravstvene zaštite," odgovorio Hrapović.

Mevlida Gusinjac je kazala da su crnogorski zdravstveni radnici učili od Slovenaca, koji su ih učili, kako je kazala, kako da se krene u reformu.

"Evo sad se ispostavilo da imamo nešto bolje od njih , pa možemo to i njima preporučiti," navela je Gusinjac.

Rješava se problem dječjih psihijatara

Predsjednik Odbora, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Suad Numnović, kazao je na sjednici da se ne simije dozvoliti da u ovom monentu u Crnoj Gori nemamo dječijeg psihijatra.

"Raduje činjenica da tokom ove godine dolazi jedan psihijatar, da će doći još tri dječčja psihijatra. Ali ne smijemo dozvoliti da pacijenti nemaju zaštitu te vrste, naročito kad su djeca u pitanju," kazooe je Numanović, na što je ministr zdravlja kazao da je Ministarstvo prepoznalo takav problem.

Štedjeti samo gdje se smije

Poslanik DPS-a Halid Duković komentarisao je, između ostalog, stalne poruke da se mora štedjeti u zdravstvu. Smatra da mora da se štedi tamo gdje treba, ali ne po svaku cijenu.

"Zaista treba da pazimo svaki cent koji ide u zdravstvo. I sa tim ću se složit. Da li baš mi treba na svakom mjestu u zdravstvu da štedimo? Nikad se sa tim neću složit. Ko je god pokušao da u zdravstvu uštedi na onim drugim stvarima, na kojima ne smije da štedi, tu se potkrala strašno velika greška. Vi znate da smo svakim danom sve starija populacija, sve starija populacija traži više zdravstvenu njegu, veće zdravstvene troškove I naravno da su ljekovi svakim danom sve moderniji, sve bolji ali I sve skuplji. Ako mi riješimo da na tim stvarim štedimo, vjerujte nećemo uštedjeti. Napravićemo sebi medveđu uslugu. Vratiće nam se to kao bumerang," smatra Duković.

Poslanik je takođe pohvali požrtvovanost ljekara na primarnom zdravstvenom nivou.

"Najmanje žalbi na primarni zdravstveni sistem, gotovo da ih i nema. Zato što uvijek ljekari koji tu rade odrade cijeli posao posao," kazao je on.

U Podgorici izazov što je sve eći broj doseljenika

Direktora DZ Podgorica ukazao je da postoji jedan izazov sa kojim se oni suočavaju.

"Jedini izazov koji se tiče glanog grada I DZ Podgorice, kao integralnog dijela primarne zdravstvene zaštitue, su demografska kretanja prema glavnom gradu. Drugih izazova praktično nema, sem povećan broj građana koji svi dobijaju zdravstvenu zaštitu,"" kazao je Kavarić.

Direktor Fonda je na pitanje poslanika SD-a oko primarne zaštite i broja stanovnika u glavnom gradu kazao da je “224.000 registrovanih pacijenata koji su izabrali svoje ljekare i imali tu mogućnosti".

"Vi ste pomenuli broj na popisu – 187.000. Svi znamo jako dobro da mimo ovoga na području glavnog grada je prisutan svaki sgrađanin Crne Gore čiji je ovo glavni grad, bilo da je on penzioner, kojih ima 15.000, bio student, kojih 12.000 ili privremeno zaposlenih kojih je između 10.000 i 12.000. Svi dobijaju par ekselas primarnu zaštitu na području glavnog grada,” kazao je Čirgić.

Preporučujemo za Vas