SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Kancer i šećer najveća prijetnja

Nedopustivo je da danas bilo ko bude gurnut u siromaštvo jer je morao da plati zdravstvenu uslugu, poručili iz SZO povodom Svjetskog dana zdravlja
4804 pregleda 1 komentar(a)
Jačati kapacitete na primarnom nivou: Dom zdravlja Podgorica, Foto: Vesko Belojević, Vesko Belojević
Jačati kapacitete na primarnom nivou: Dom zdravlja Podgorica, Foto: Vesko Belojević, Vesko Belojević
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

Četiri grupe hroničnih bolesti od kojih se u Crnoj Gori najčešće obolijeva i umire su kardiovaskularne, hronične respiratorne, maligna oboljenja i dijabetes.

To su, povodom Svjetskog dana zdravlja - 7. Aprila, “Vijestima” saopštili iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). “Za sve grupe su karakteristična četiri glavna, zajednička faktora rizika, koji su u vezi sa ponašanjem i na koje je moguće uticati, i to upotreba duvana i duvanskih proizvoda (uključujući i elektronske cigarete i nargile), prekomjerna upotreba alkohola, fizička neaktivnost i nezdrava ishrana. Svi ovi faktori zasebno imaju izrazit uticaj na zdravlje, a kada se kombinuju odnosno dešavaju istovremeno, njihov uticaj se uvećava dovodeći do povećanja arterijskog krvnog pritiska, povećanja vrijednosti šećera i holesterola u krvi i povećanja tjelesne mase odnosno gojaznosti”, istakli su iz IJZ.

Navode i da mnogi drugi faktori iz okoline i profesionalnog okruženja takođe povećavaju rizik od obolijevanja od nezaraznih bolesti. To su zagađeni vazduh, toplotni talasi, hronični stres, jonizujuće i ultravioletno zračenje, nepravilna upotreba hemikalija i toksičnih materija.

“Veoma je bitno spriječiti izlaganje ovim faktorima rizika u svim životnim dobima, posebno u periodu ranog rasta i razvoja, tokom trudnoće i djetinjstva, kao i raditi na usvajanju zdravih životnih stilova od ranog djetinjstva”.

Iz IJZ su “Vijestima” odgovorili da su među zaraznim bolestima u Crnoj Gori najčešće respiratorne.

“Kada se radi o najčešćim zaraznim oboljenjima, tu se ne razlikujemo od ostalih država Evrope, pa i kod nas gotovo 60 odsto ukupnog broja prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti na godišnjem nivou pripada grupi respiratornih zaraznih bolesti i to zbog načina širenja i karakteristika respiratornih mikroorganizama. Slijede crijevne zarazne bolesti, zatim parazitarna oboljenja, dok su oboljenja iz ostalih grupa zaraznih bolesti – antropozoonoze (bolesti životinja i čovjeka), polno prenosive bolesti, vektorske bolesti (one koje prenose komarci, krpelji i drugi insekti), kliconoštvo i druge zarazne bolesti prisutne sa vrlo niskim učešćem”.

Iz te ustanove istakli su da su neke zarazne bolesti, za koje su smatrali da ih više neće vidjeti, ponovo počele da se pojavljuju kod nas i u regionu. To je, tvrde, posljedica pogrešnih stavova i toga što se ne vjeruje u dostignuća moderne nauke.

“Tako smo prošle godine, poslije dugog niza godina imali male boginje – morbile, gdje na svu sreću nije bilo tragičnih ishoda i teških komplikacija”.

Svjetski dan zdravlja ove godine obilježava se pod sloganom “Univerzalna zdravstvena pokrivenost – zdravstvena zaštita za sve”.

Iz IJZ su poručili građanima da je usvajanje zdravih stilova života, uz umjerenost u ishrani, najbolja preporuka za očuvanje zdravlja, uz obilje fizičke aktivnosti, dosta sna i adekvatan odmor od svakodnevnih poslova.

Najviše pogođeni stari, hronično oboljeli i siromašni

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajović kazala je da primarna zdravstvena zaštita temelj dobrog zdravlja nacije i finansijski održivog sistema.

“Kada se sjetimo patronažne sestre koja brine o novordođenčetu, MMR vakcinaciji,kontroli hipertenzije, shvatimo da je primarna zdravstvena zaštita put zdravlja do svakog građanina i doma. Da bi zdravlje za sve postalo realnost – neophodno je ulagati u kvalitetne i dostupne servise na primarnom nivou i zdravstveni kadar. Samo kompetentan i motivisan ljekar i sestra sa adekvatnim nivoom znanja i vještina mogu uživati povjerenje građana”.

Ona je kazala da je SZO, povodom Svjetskog dana zdravlja, objavila je najnoviji izvještaj i dokaze da do devet odsto domaćinstava biva gurnuto u siromaštvo, ili je još više osiromašeno, zbog plaćanja iz džepa za zdravstvene usluge.

Brajovićeva je rekla da je, prema izvještaju, oko 17 odsto domaćinstava izloženo katastrofalnim zdravstvenim troškovima, što znači da se moraju određi hrane, stanarine ili računa za struju, ako plate zdravstvenu uslugu ili lijek.

“Izvještaj takođe ukazuje da su najviše pogođena siromašna domaćinstva, stara lica i osobe koje pate od hroničnih oboljenja. Nedopustivo je da danas u 21. vijeku, bilo ko – penzioner, nezaposlena osoba, naš susjed – bude gurnut u siromaštvo jer je morao da plati zdravstvenu uslugu. Nedopustivo je da samohrana majka razmišlja da li može kupiti ručak ako plati lijek koji je bio potreban njenom djetetu”.

Pet servisa i prošireni pravilnici za pacijente

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Sead Čirgić, kazao je “Vijestima” da je ta institucija u protekle dvije godine unaprijedila ostvarivanja prava osiguranika, kroz proširenja Liste medicinsko–tehničkih pomagala, Liste bolesti za specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, Liste medicinskih sredstava koja se ugrađuju u ljudski organizam i Liste bolesti za liječenje hiperbaričnom oksigenom terapijom.

“Takođe, ovim pravilnicima je pojednostavljena procedura za ostvarivanje pojedinih prava, (npr., medicinsko-tehnička pomagala), kroz mogućnost da ih predlaže doktor specijaliste umjesto konzilijuma doktora ili, pak, propisuje izabrani ljekar umjesto doktora specijaliste”.

On je rekao da će, u skladu sa novcem opredijeljenim budžetom, FZO i dalje raditi na proširenju ovih prava. “Zdravstveni sistem je veoma složen sistem i njegov ekonomski uticaj je veliki u ukupnom finansijskom sistemu države. Sistem funkcionisanja zdravstvenog osiguranja zasniva se na principu međusobnih usklađivanja interesa osiguranih lica, obveznika uplate doprinosa i prava utvrđenih zakonom”. Čirgić je podsjetio da je FZO za osiguranike razvio portal eZdravlje koji u ovom trenutku ima pet servisa, što pacijentima omogućuje brži pristup zdravstvenom sistemu – eZakazivanje, eNalazi, eRecept, eApoteka, a od 1. Aprila i eOsiguranje, kojim je ukinuto ovjeravanje zdravstvene knjižice na šalterima.

Čirgić je rekao da prema važećem Zakonu o zdravstvenom osiguranju, pravo na prava iz zdravstvenog osiguranja za sebe i članove porodice imaju svi državljani i stranci sa odobrenim stalnim boravkom, prijavljeni na neki od propisanih osnova.

“Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja su pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na naknadu putnih troškova za vrijeme korišćenja zdravstvene zaštite i pravo na naknadu zarade za vrijeme bolovanja za zaposlene osiguranike. Pravo na zdravstvenu zaštitu je osnovno pravo iz zdravstvenog osiguranja i obuhvata usluge na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou, bolničku zaštitu, ljekove sa Liste, medicinsko–tehnička pomagala, liječenje u inostranstvu…”

Čirgić je rekao da se ta prava mogu ostvariti u zdravstvenim ustanovama sa kojima FZO ima zaključen ugovor.

Na trgu mjerili šećer, krvni pritisak, težinu...

Povodom 7. aprila Svjetskog dana zdravlja, Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i Dom zdravlja Podgorica organizovali su juče niz aktivnosti na Trgu nezavisnosti u Podgorici.

“Izabrani ljekari i specijaliste IJZ su tokom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja mjerili visinu, težinu, nivo šećera u krvi, visinu krvnog pritiska i savjetovali građane o skrining programima, zdravoj ishrani i fizičkoj aktivnosti. Istvremeno je vršeno i određivanje indeksa tjelesne mase koji je glavni pokazatelj prisustva gojaznosti, čak i kada osobe naizgled nisu gojazne niti se tako osjećaju”, kazali su iz IJZ.